Istraživanja u sklopu programa Ministarstva kulture "Arheološka baština Baranje" traju već petu godinu, no dok su 2010. otkrili groblje iz starijeg željeznog doba i vremena Rima, početka 3. stoljeća, ove su godine krenuli s probnim istraživanjem. U otkrivenom tumulu, grobnom humku za velikodostojnike s kraja 8. i početka 7. stoljeća, pronašli su konjsku opremu, keramičke posude, dijelove drvenog namještaja, nakita od željeza i bronce, ali i brončane religijske simbole u obliku ptica koji se, kako nam je pojasnio Domagoj Dujmić kustos i arheolog Muzeja Slavonije, mogu pronaći i na škrinjicama, štapovima, a korišteni su i u sklopu pogrebnih rituala vezano.
>> Tražili vodu, pronašli vrijedno arheološko nalazište!
Naime, u grčkoj mitologiji bog Helios izlazi sa sunčevim kolima koji vuku rajske ptice, a tu je i simbolika gašenja svjetla kada netko umre.
'Na samom kneževom grobu otkrili smo posebnu situaciju da je grobna komora ukopana kroz nasip tumula što znači da je grob mlađi od originalnog tumula. Pravi još možda leži negdje u krugu. Ujedno cijeli grob je aranžiran. U jednom kutu su keramičke posude ukrašene metalnim, brončanim i kositrenim lamelama, hrana i piće za zagrobni život. Ondje je i konjska oprema, vjerojatno i konj spaljeni se nalazi unutra, dijelovi drvenog namještaja koji je bio okovan brončanim limićima. Sve to mora na restauraciju i konzervaciju kada ćemo zapravi i doznati više', kaže kustos MSO Tomislav Hršak.
Kako dodaje, Baranja je u cijelosti slabo arheološki istraživana. Nešto se radilo krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ali kako je bila pod drugom državom puno materijala nalazi se u muzejima u Budimpšeti, Beču, čak i u Berlinu. 'Već tada su arheolozi otkrili da je Batina iznimno važan arheološki lokalitet', naglašava Hršak.
Pronađeni su rimski grobovi iz vremena markomanskih ratova, kaže dr. Santino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU. 'Kada je carstvo vodilo ratove s barbarima, uz stalni logor nalazio se i privremeni. Kad je taj logor napušten iskorišten je za groblje koja danas pričaju o lokalitetu i kako se živjelo. Mi nemamo nikakvih zapisa i arheologija je jedini način da doznamo što se ovdje događalo', kaže dr. Leleković.
Naime, otkrivena groblja jasno pokazuju običaje pogreba tipične za Podunavlje odnosno istočni dio Hrvatske. Isto je činila populacija koja je živjela u Osijeku, Sotinu i Iloku.
- Lomača s tijelom se stavljala neposredno nad grob. Kako je gorjela tako je upadala u nju, a nakon što bi izgorjela, stavljali bi novac, posudu, svjetiljku koja je bila simbolička. Batina je lokalitet koji ocrtava što se događa u 3. stoljeću. Nakon što su ratovi prestali i cijelo područje pacificirano proširilo se i postalo veće naselje s utvrdom na granici carstva. Na rubu svijeta jer prekoputa je bilo ništavilo – zaključuje dr. Leleković .
Istraživanja u Baranji, nadaju se arheolozi, nastavit će se i iduće tri godine. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
