'Tuđman bi zaustavio 'Oluju' da je SAD bio protiv nje'

S punim uvjerenjem tvrdim da je Tuđman preferirao mirno, diplomatsko, ispregovarano rješenje. Više puta sam čuo njegovu izjavu da bi pregovarao i s crnim vragom ako će to spasiti živote i pridonijeti mirnu rješenju, ustvrdio je Žužul odgovarajući na pitanja Grega Kehoea, odvjetnika Ante Gotovine.

Pročitajte i ovo ususret mimohodu Gotovina na mimohodu o najtužnijem sjećanju u ratu: "Rat je dolina smrti..." Otkriven spomenik prvom predsjedniku Ante Gotovina: 'Ptica leti na 2 krila, lijevo krilo je važno koliko i desno. Hrvati su razumni ljudi.'

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac više ozlijeđenih FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje Nestala u utorak Pronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu

Po Žužulovim riječima, Tuđman je vodio računa o trima strateškim ciljevima: zaustaviti srpsku agresiju, uspostaviti nadzor unutar međunarodno priznatih hrvatskih granica i integrirati Hrvatsku u euroatlantske integracije. 'Od početka srpske agresije ta tri cilja bila su zapravo jedinstvena i sve globalne aktivnosti Hrvatske uvijek su uključivale sva tri cilja', rekao je Žužul, objasnivši da je cijelo vrijeme u sprječavanju srpske agresije postojala koordinacija diplomacije i vojske.

'Tuđman bi akciju zaustavio da je SAD bio protiv nje'

'U svim instrukcijama koje sam od njega (Tuđmana) dobivao tražilo se pregovaračko rješenje krize i ostvarenje svih triju ciljeva', dodao je. Tuđman je, kako je istaknuo bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost i hrvatski veleposlanik pri UN-u u Ženevi, 'uvijek vodio računa da će rat jednog dana završiti i da će Hrvatska prije ili poslije morati biti dio integrirane Europe, tj. zapadnog svijeta'.

'Pri donošenju bilo koje odluke uvijek bi uzimao u obzir stav međunarodne zajednice', kazao je i dodao da je 'Hrvatska svaki put stala kad je stav međunarodne zajednice bio da se ne poduzimaju vojne akcije'. Žužul je napomenuo da bi Tuđman akciju zaustavio da je SAD bio protiv 'Oluje'. 'Najeklatantniji primjer je zaustavljanje vojne akcije prema Banjoj Luci', posvjedočio je Žužul i objasnio da je za Tuđmana to bila 'teška odluka'.

Galbraith upozorio Tuđmana na posljedice u bilateralnim odnosima SAD-a i Hrvatske, ukoliko se krene s akcijom 'Oluja'

Žužul je, osvrnuvši se i na sjednicu VONS-a od 3. kolovoza 1995. kad je odlučeno o vojnoredarstvenoj akciji "Oluji" nakon propasti mirovnih pregovora u Ženevi, istaknuo da bi je Tuđman zaustavio da je SAD bio protiv. Prije sjednice VONS-a Tuđman se sastao s američkim veleposlanikom Peterom Galbraithom koji je rekao da će u slučaju vojne operacije biti ugroženi američko-hrvatski bilateralni odnosi, dodao je Žužul.

'Činilo mi se da Galbraith dodaje dijelove koji nisu dolazili od drugih predstavnika SAD-a...Moj je dojam da je htio osobno pridonijeti mirovnom planu', ocijenio je Žužul. Žužul je također posvjedočio da nikada nije čuo za plan protjerivanja Srba te da je Tuđman shvaćao koliko je važno da se u bilo kojoj vojnoj operaciji mora osigurati disciplina borbenih snaga na terenu kako bi se prema civilima i ratnim zarobljenicima postupalo maksimalno pažljivo. 'Nikad nisam čuo ili dobio instukcije koje bi vodile protjerivanju civila iz Hrvatske', kazao je Žužul.

'SAD akciju smatrao nužnom'

Što se tiče slučajeva pljačka i paleža nakon 'Oluje', rekao je da je u državnom vrhu vladala 'zabrinutost, ali nikad odobravanje'. U iskazu Žužul je izrazio uvjerenje da su sve operacije 1995., 'Ljeto 95.', 'Oluja', 'Maestral', 'Južni potez', stvorile uvjete za mirovne pregovore u Daytonu i mirnu reintegraciju istočne Slavonije, bez  'ijedne prolivene kapi krvi'. Također je kazao da je sve što je čuo o generalu Gotovini bilo 'pohvalno'.

'Ništa nisam čuo što bi bilo kontradiktorno u vezi s tom ocjenom', zaključio je Žužul. Na današnjoj je raspravi Žužul govorio i o zajedničkoj operaciji HV-a, HVO-a i Armije BiH u bihaćkom džepu i dogovoru u Splitu na kojem je general Gotovina izabran za zapovjednika združenih snaga. Po njegovim riječima, SAD je tu akciju smatrao 'nužnom' i o njoj je bila izviješćena cijela međunarodna zajednica.

Pošto je predsjedatelj sudac Alphons Orie upozorio Kehoea da nepotrebno troši vrijeme, glavno ispitivanje svjedoka je završilo prije očekivanog. Tužitelj koji je počeo protuispitivanje zapeo je u svom postupku pa je Orie odlučio da ga ne 'podvrgava mučenju', te zato službeno protuispitivanje svjedoka počinje u utorak. (Hina)