Tomislav Panenić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Tomislav Panenić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić komentirao je izjave Vlade o proračunskom suficitu i rastu društvenog proizvoda.


Smatra da Andrej Plenković silno želi biti popularan premijer te mora govoriti da je uspješan, ali kad se pogleda stvarnost na terenu, vrlo je moguće da će mu se to vratiti kao bumerang.

"Proračunski suficit, jednostavno rečeno, znači da je država ubrala više poreza i drugih prihoda te ima više novca na raspolaganju nego što planira potrošiti u proračunskoj godini. Moram naglasiti da postoji nerazumijevanje kod ljudi, a često i kod nekih političara, oko teme proračunskog viška te moram napomenuti da se pravila državnog proračuna značajno razlikuju od pravila kućnog proračuna jedne obitelji. Dok obitelj višak sredstava akumulira u svoje bogatstvo, na razini države stvaranje suficita proračuna vrlo često može imati utjecaj na smanjenje gospodarskih aktivnosti. I zato države ne trebaju štedjeti, već mudro investirati u buduću dobrobit stanovnika", objasnio je Panenić.

Istaknuo je da vijest da je hrvatski proračun u suficitu očekivano potiče pitanje na što će se potrošiti ostvareni višak: smanjenje poreznog opterećenja, javnu potrošnju ili smanjenje javnog duga.

"Dok bi svi građani i poduzetnici prvo poželjeli smanjenje poreznog opterećenja, dotle političari najviše žele povećanje proračunske potrošnje. Nažalost, praksa pokazuje da proračunska potrošnja najčešće nema obilježja investicije, već nepotrebne potrošnje. Smanjenje javnog duga, o kojem se zadnjih dana puno priča, najviše ima podlogu u želji sadašnje Vlade da što brže uvedemo euro kao valutu plaćanja, a svjedoci smo da država i dalje prolongira svoje obveze (doduše s nižom kamatom) te se razina javnog duga presporo smanjuje.

S druge strane, rast BDP-a od 3,3 posto, koji imamo, posljedica je, prije svega, činjenice da je cijela Europska unija ušla u pozitivnu konjukturu. Da je stopa rasta preko 5 posto (kao na primjer u Rumunjskoj) mogli bismo govoriti da je naša Vlada učinila nešto izvanredno, ovako moram utvrditi da vlada stav da se konzervativnim pristupom ne može značajnije zabrljati", dodao je Panenić te istaknuo kako je najčešća greška kada se naš rast BDP-a uspoređuje s stopama rasta razvijenih zemalja EU-a, kao što je Njemačka, koje imaju vrlo visok bruto društveni proizvod i visok stupanj razvoja.

"Da bi Hrvatska dosegla takav stupanj razvoja, rast BDP-a bi niz godina morao imati dvocifrene vrijednosti. Činjenica je da je ova vlada vrlo prosječna kad je usporedimo s drugim vladama u regiji, a kada je promatramo u okviru EU-a, ona je daleko ispod prosjeka. A hrvatski narod je pod svakodnevnim pritiskom Vladina PR-a. Bombardira nas se porukama da nam dobro ide i da će sljedeće godine poteći med i mlijeko. Ali jednog dana će se ljudi početi pitati – gdje je taj gospodarski rast, gdje su ta radna mjesta i kada će se to više značajnije vidjeti na plaćama?
Kada gledamo osnovne parametre kao što su odnos zaposlenih i nezaposlenih, razvijenih i nerazvijenih područja, bogate i siromašne, po svemu smo daleko od željenog stanja. I to treba jasno reći jer lijepe riječi više nisu dostatne da spriječe egzodus naših građana, već samo istina i potpuna istina", zaključio je Tomislav Panenić.