Tko ne smije financirati političke stranke i kandidate?

Moraju li stranke, liste i kandidati otvoriti poseban račun za financiranje kampanje?

tri vijesti o kojima se priča respiratorni virus Liječnik o porastu slučajeva zaražene djece: "Ako ovo primijetite, javite se u bolnicu" POREZ NA NEKRETNINE Građanima stižu rješenja iz Porezne, rok za plaćanje je 15 dana: "Imate pravo na žalbu" pokazuju ankete Novi udarac za Trumpa! S ovakvim rezultatom se nije suočio pet godina

Stranke, nositelji zajedničkih lista, nositelji nezavisnih lista i kandidati zakonski su dužni otvoriti poseban račun za financiranje izborne kampanje najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje izbora.

Dobrovoljni prilozi (donacije) za financiranje troškova izborne kampanje kandidata uplaćuju se isključivo na taj poseban račun.

Postoje li ograničenja vezana za donacije?

Političke stranke i kandidate ne smiju financirati:

• strane države, strane političke stranke, strane pravne osobe, strane fizičke osobe, s izuzetkom državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima
• državna tijela, javna poduzeća, pravne osobe s javnim ovlastima; trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno općine, gradovi ili županije imaju više od pet posto udjela ili dionica te javnih i drugih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica samouprave ili su u njihovom vlasništvu
• udruge radnika i poslodavaca
• udruge, zaklade i fondacije koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici općina, gradova i županija
• vjerske zajednice, humanitarne te druge neprofitne udruge i organizacije te fizičke i pravne osobe protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom, gradskom ili općinskom proračunu ili prema zaposlenicima

Zabranjeno je i davanje donacija u novcu, proizvodima ili uslugama i preko trećih osoba, odnosno posrednika.

Može li jedna osoba donirati više stranaka, lista ili kandidata?

Zakon ne zabranjuje niti fizičkim niti pravnim osobama da doniraju više različitih stranaka, lista ili kandidata tijekom iste izborne kampanje, što znači da je to dozvoljeno.

Koliki minimalni iznos donacije koja se mora prijaviti?

Prijaviti se moraju sve donacije, neovisno o iznosu donacije u novcu ili o vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge.

Koliki je najveći ukupni iznos donacija koje fizička ili pravna osoba ima pravo donirati političkoj stranci, neovisnoj listi za kampanju za jedne parlamentarne izbore?

Ukupna vrijednost donacija fizičke osobe za financiranje troškova izborne promidžbe ne smije prelaziti iznos od 3981,68 eura.

Što se tiče pravnih osoba, maksimalan iznos je 26.544,56 eura.

Sve što prelazi navedene iznose, kandidati su dužni prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu te uplatiti u korist državnog proračuna, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.

Jesu li dozvoljene anonimne donacije?

Anonimne donacije su zabranjene. Takvim donacijama smatraju se one koje potječu od donatora za koje nisu poznati ime, prezime i OIB za fizičke osobe, odnosno naziv i OIB pravne osobe (npr. donacije putem SMS poruka ili telefonskih govornih automata).

Je li dozvoljeno korištenje javnih resursa, npr. gradskih ili općinskih prostora za potrebe kampanje?

Za potrebe izborne promidžbe zabranjeno je korištenje uredskih prostorija, službenih vozila i uredske opreme državnih tijela i jedinica samouprave, osim osobama na koje se odnose posebni propisi o štićenim osobama (najviši državni dužnosnici).

Kako se vodi evidencija primitaka novčanih donacija za izbornu kampanju?

Političke stranke, osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su voditi evidenciju o primitku donacija za financiranje izborne promidžbe te izdavati potvrde o primitku donacija, a osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista, nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su voditi i evidenciju o uplaćenim vlastitim sredstvima za financiranje izborne promidžbe.

Kako se evidentira darovani proizvod ili usluga?

Za donacije u obliku proizvoda ili usluga (što uključuje i druge nenovčane oblike, kao primjerice pokretnu ili nepokretnu imovinu, imovinska prava i sl.), fizičke i pravne osobe dužne su izdati potvrdu s naznačenom tržišnom vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge. Na potvrdi mora biti naznačeno da donacija glasi na političku stranku, listu ili kandidata i da ne podliježe naplati.

Zauzvrat, primatelji donacija moraju izdati potvrdu i za svaki darovani proizvod ili uslugu u izbornoj kampanji. Rad volontera ne smatra se doniranom uslugom.

Za donacije vrijednosti veće od 663,61 eura primatelj donacije i donator moraju zaključiti ugovor.

Što ako stranke ili kandidati vrše pritiske ili obećavaju protuusluge kako bi financirali svoju kampanju?

Pri prikupljanju dobrovoljnih priloga odnosno donacija za svoje političko djelovanje, nitko ne smije raditi politički ili bilo kakav drugi pritisak na fizičke ili pravne osobe.

Nadalje, pri prikupljanju donacija nitko ne smije obećavati niti političke ili bilo kakve druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi bilo koje vrste. To se odnosi jednako na prikupljanje donacija za redovite političke aktivnosti kao i na prikupljanje donacija za financiranje izborne kampanje. Svako takvo postupanje mora se prijaviti policiji.

Moraju li stranke, liste i kandidati objaviti izvještaje o financiranju izborne kampanje?

Svi kojima su se sredstva za financiranje izborne kampanje uplaćivala na poseban račun za potrebe financiranja izborne kampanje, moraju najkasnije sedam dana prije održavanja izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu izvještaj o primljenim donacijama i o troškovima izborne kampanje. Izvještaj mora sadržavati podatke zaključno s danom podnošenja izvještaja.

DIP ih takve objavljuje na svojim stranicama, gdje ih drži sve dok ih ne zamijeni financijskim izvještajima o financiranju izborne promidžbe dotične političke stranke, zajedničke ili neovisne liste ili kandidata.

Financijski izvještaj o financiranju u sebi sadrži, osim drugih podataka, i konačne odnosno kompletne podatke o donacijama i troškovima izborne kampanje. Taj financijski izvještaj DIP-u se mora predati najkasnije 30 dana nakon održanih izbora.

Postoje li zakonska ograničenja visine potrošnje na izbornu kampanju?

Ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu odnosno kandidacijskoj listi ne smije prelaziti iznos veći od:

• 106.178,25 eura na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba
• 63.706,95 eura na izborima za župana i gradonačelnika velikoga grada (iznad 35.000 stanovnika)
• 26.544,56 eura na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama
• lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika
• 10.617,82 eura na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3001 do 10.000 stanovnika
• 5.308,91 eura na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3000 stanovnika.

Ovo jednako vrijedi i za izbore za članove predstavničkih tijela tih jedinica.

Na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, ukupan iznos troškova izborne promidžbe ne smije prelaziti iznos veći od 50 posto od iznosa za izbore općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u istim jedinicama.

Ako je ukupna vrijednost primljenih donacija za financiranje troškova izborne promidžbe veća od dopuštenog iznosa troškova izborne promidžbe, političke stranke, osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista, nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su ukupnu vrijednost donacija koja prelazi dopušteni iznos troškova izborne promidžbe vratiti uplatiocima, razmjerno vrijednosti primljenih donacija, najkasnije do roka propisanog za dostavu financijskog izvještaja o financiranju izborne promidžbe (30 dana nakon održanih izbora).