Tko će brinuti da se plaće isplaćuju na vrijeme?

Ova žena jedna je od rijetkih u Hrvatskoj kojoj se rad plaća redovito, ali je jedna od mnogih koji su neisplaćivanje plaća osjetili na svojoj koži, a bitku s bivšim poslodavcem za isplatu plaća kojoj joj duguje, bez kamata, jer je od njih odustala, još uvijek vodi. Da bi se stvarnost promjenila mora se promjeniti društvo i oni u čijim rukama leže odluke koje se primjenjuju na ovu ženu, ali ostale građane Hrvatske. Rješenje je možda u novoj zakladi za stipendije koja je predstavila svoj prvi program stipendiranja 'Stipendije za budućnost'. Novoosnovana Hrvatsko-američka zaklada za obrazovanje i izobrazbu financirat će stipendije za usavršavanje stručnjaka kako bi, između ostalog, brže napredovalo hrvatsko gospodarstvo, a u javnoj upravi sudjelovalo što više stručnog kadra. 'Nismo se željeli ograničiti na određena područja, ali najvažnija za Hrvatsku su javna uprava, ekonomija, pravo, menadžeri, političke znanosti, zaštita okoliša, uglavnom društvena područja', rekla je Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu i predsjedica Upravnog odbora Zaklade sumirala je područja koja će stipendistima biti financirana iz Zaklade.

Pročitajte i ovo Stvarno stanje Dobra vijest za pacijente: Oni rade unatoč štrajku Do ispunjenja zahtjeva I dalje traje štrajk u zdravstvu: "Užasan je pritisak, koriste bolesnu djecu"

Turković je napomenula kako izvrsnih studenata u Hrvatskoj ima mnogo, ali kada se žele usavršavati vani, prepreka su im financije. Tako je Institut za razvoj i obrazovanje osnovao jedinstvenu zakladu za stipendiranje temeljenu na partnerstvu između hrvatske i američke Vlade, akademske zajednice, gospodarstva i organizacija civilnog društva. Njihov je cilj potaknuti razmjenu znanja i vještina između Hrvatske i SAD-a putem programa stipendiranja značajnih za društveni i gospodarski napredak Hrvatske.

Tko financira zakladu?

Najvažnija područja obrazovanja za Hrvatsku su javna uprava, ekonomija, pravo, menadžeri, političke znanosti, zaštita okoliša, uglavnom društvena područja. Iako je u svakom slučaju neupitna korisnost interakcije s drugim društvima, znanjima i iskustvima, neizbježno je postaviti pitanje: tko financira zakladu. Jer u onome tko daje novac leže interesi koje bi mogli provoditi stipendisti. Jedna od osoba na listi donatora je Gavin Susman koji je na predstavljanju stipendije kazao kako je to investicija za budućnost te da je to 'najbolja stvar koju možemo učiniti za Hrvatsku'. Kada smo upitali možemo li doći do liste ostalih financijera, Robert Post, savjetnik u Veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj kazao je za Dnevnik.hr kako je njihov rad potpuno transparentan i kako će imena svih koji su sudjelovali u financiranju biti objavljeni na internetskoj adresi Zaklade u lipnju sljedeće godine budući da se donacije još primaju. Naime, prvi stipendisti ove Zaklade u SAD odlaze akademske godine 2010./2011.

Hrvatskim državljanima za diplomski (Master) studij u SAD-u dodjeljivat će se pune stipendije, a kako se moglo čuti na konferenciji za medije i javnost, područja koja su prioritetna za Hrvatsku, prema riječima tajnika Dražena Vikića - Topića, državnog tajnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa su: okoliš, zdravlje, energija i hrvatski identitet (koji se odnosi na pitanje jezika, religije i slično). 'Fali nam stručnih kadrova u upravi, a korektiv društva su oni iz društvenih znanosti', smatra Vikić - Topić. Njegov izjavu potkrepljuje i primjer gore spomenutih žena. Kako bi se stvorili uvjeti da isplate plaće na vrijeme ne budu iznimka nego čvrsto pravilo, trebali bi se potruditi i stručnjaci iz javne uprave i gospodarstva koje su svoje znanje stjecali i 'preko bare'. Nadamo se samo da nam se neće vratiti inačica 'Chicago boysa' koja je stečeno znanje u SAD-u, nakon povratka u svoju zemlju primjenila tako da najmanje zadovoljava interese svoje domovine.