Također se navodi kako su i ostale države u regiji uspjele znatno napredovati u suzbijanju korupcije.
''Od 2002. tvrtke u većini država plaćaju mito manje i u relativno manjim iznosima te izjavljuju da je korupcija manji problem nego što je to bio slučaj u prošlosti'', komentira James Anderson, suautor i viši ekonomist u Regiji Europe i Središnje Azije Svjetske banke.
''Uobičajena pretpostavka da se korupcija postojano pogoršava više ne stoji'', ističe Anderson.
Autori studije napominju kako veliku važnost u poticanju napora na borbu protiv korupcije ima cilj pristupanja Europskoj uniji.
Napominju također kako je smanjenje podmićivanja u Hrvatskoj rezultat reformi. One se najviše oslanjaju na procjenu rizika i selektivniju reviziju.
Hrvatska spada u skupinu država koje kombiniraju modernizaciju carinske uprave, institucionalnu reformu i povećanu transparentnost, te smanjuju vremena carinjenja na granici i podmićivanje carinskih službenika.
Problem je i dalje korupcija u pravosuđu. Taj bi se problem učinkovitije riješio povećanjem plaća sudaca, uvođenjem kvalifikacijskih ispita, kaznenim gonjenjem korupcije u pravosuđu, te uvođenjem automatiziranog sustava upravljanja za poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti.
Iako su uvedene reforme zakona o nabavi u tom je segmentu napredak i dalje ograničen.
''Jako vodstvo ključno je oružje u borbi protiv korupcije. Svaka zemlja koja je postigla mjerljiv napredak u smanjenju korupcije imala je jakog vođu koji je transparentnost i odgovornost učinio najvišim prioritetima", objašnjava Cheryl Gray, suautorica studije i direktorica sektora u Regiji Europe i Središnje Azije Svjetske banke.
