'Topništvo je bilo posvuda, nije bilo konkretnog cilja, granate su padale posvuda po gradu', rekao je svjedok tužiteljstva Josef Lorenzo Claude Belrose koji je bio zadužen za izgradnju nadzornih točaka UN-a u sektoru jug, kojem je pripadao i Knin.
On je granatiranje Knina 4. i 5. kolovoza 1995. godine promatrao s balkona UN-ova stožera i prema rasporedu i intervalima padanja granata zaključio da je cilj paljbe bio protjerati civile iz grada.
'Da su postojali vojni ciljevi koji bi bili prijetnja hrvatskim snagama, granatiranje bi bilo intenzivnije i usmjereno na konkretne ciljeve. Topnička paljba nije bila usredotočena na jedno mjesto, nego su projektili padali nasumce po cijelom gradu i u nasumičnim intervalima. Cilj tog granatiranja bilo je maltretiranje', rekao je Belarose.
No, tijekom protuispitivanja branitelja optuženih generala, on nije znao odgovoriti je li vojska tzv. republike srpske krajine koristila i neke civilne objekte koji su se našli na udaru hrvatskog topništva.
Prema Belroseovim riječima, hrvatska specijalna policija UN-ovim promatračima nije dopuštala ulaz u sela oko Knina 6. kolovoza, ali su s 'drugog mjesta' vidjeli kako kuće u njima gore. Danas umirovljeni pukovnik nije znao reći o kojim je selima riječ, niti se mogao sjetiti imena bilo kojeg kolege iz UN-a koji su s njime krenuli u obilazak tog područja.
Belrose je rekao da je kretanje UN-ovcima ograničavala i krajinska vojska kojoj su jednom prilikom dali 500 litara dizela i 100 litara benzina kako bi im ustupila mjesto za dizanje promatračnice kenijskog bataljuna.
Na pitanje može li pretpostaviti što bi o takvim 'poslovnim odnosima' mogli misliti hrvatski vojnici, Belrose je odgovorio da ne zna.
Suđenje generalima Anti Gotovinu, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za ratne zločine u Oluji 1995. godine, nastavlja se sutra izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva.
