Mlada žena, ilustracija (Getty Images)
Mlada žena, ilustracija (Getty Images)

Šveđanka koja se prije tri mjeseca preselila u Hrvatsku napravila je listu, prema njenom mišljenju, negativnih stvari na koje je naišla.


Šveđanka Melissa Blixt koja se prije tri mjeseca s obitelji preselila u Hrvatsku na svom je blogu progovorila o negativnim iskustvima, uz napomenu da će u budućnosti progovoriti i o pozitivnim stvarima.

Vezani članci Nina Badrić (Foto: Instagram) Glamurozna Nina u izdanju koje dokazuje da se s ovom 47-godišnjom divom nitko ne može mjeriti Marjan Šarec (Foto: Matija Habljak/PIXSELL) Slovenski premijer o ulasku Hrvatske u Schengen: "Čini mi se neozbiljnim da su to stavili na dnevni red pred istekom mandata Komisije"

A kada su u pitanju negativne stvari, napravila je listu sastavljenu od sedam točaka.

Na prvom mjestu se nalazi birokracija.

"Nikada više neću o Švedskoj razmišljati kao o sporoj zemlji. Stvarno je teško hrvatskom narodu (koji nema drugih iskustava) objasniti koliko je spora i nedjelotvorna birokracija u Hrvatskoj. Bez obzira što trebate napraviti, treba vam cijela vječnost da to napravite", napisala je i izrazila čuđenje gomilom pečata koji se i dalje upotrebljavaju.

"Morate staviti pečat na sve da bi bilo legalno. Možda se pitate u čemu je razlika? Nitko to ne može objasniti na način da ima smisla. Moj muž ih odbija koristiti", napisala je i dodala kako je najluđi dio u svemu da Hrvatska očekuje da pečate koriste i druge države, pa čak i one poput Švedske u kojoj ih više ne koriste.

"Oni samo žele je**** pečat, čak i ako znaju da ih druga država ne koristi"; zaključila je.

Promet i prometna infrastruktura nalaze joj se na drugom mjestu liste. "U Hrvatskoj nogostup ne koristite za šetanje nego za parkiranje", napisala je i dodala kako mnogim Hrvatima to zapravo i nije problem jer je vole hodati i automobil pale čak i za relacije duge 400 metara.

Smiješno joj je da ne postoje senzori za mjerenje gustoće prometa zbog čega za vrijeme sezone promet moraju regulirati prometnici.

"Ali nisam sigurna da su s njima rezultati bolji", napisala je Melissa koja se požalila i kako su rijetke ceste po kojima se može voziti biciklom zbog "gustog prometa i idiota na cestama".

Treće mjesto zauzeo je turizam. Blogerica piše kako razumije zašto "većina Hrvata stvarno mrzi turiste". Objašnjava kako se mnogi turisti ne znaju ponašati, da su nesvjesni okoline i često nepristojni.

"Mnogi imaju ego velik poput Rusije. Blokiraju cijelu ulicu samo da uslikaju selfie. Ovo viđamo nekoliko puta dnevno. Njihovi selfiji su važniji od toga da i drugi hodaju ulicom", napisala je i poručil da su turisti pored toga i loši vozači zbog kojih Hrvati lude.

Nepristojni ljudi zauzeli su četvrto mjesto na popisu. "Puno sam slušala o tome kako su Hrvati jako dragi. Mnogi, naravno, i jesu. Kao privatne osobe. Ali ljudi u trgovinama i uslužnim djelatnostima su često nepristojni i nezainteresirani", smatra blogerica kojoj se, kaže, stvarno ne sviđa otvorena nezainteresiranost koju pokazuju.

Na petom mjestu navela je kako u Hrvatskoj nema razvoja i nade za budućnost objasnivši da mladi ljudi odlaze iz zemlje, dok je razvoj zemlje ostavljen starijem stanovništvu. Navela je tri stvari koje bi se po njoj trebale napraviti kako bi se situacija poboljšala: olakšati pokretanje tvrtki i proces doseljavanja ljudi iz drugih zemalja te napraviti velike promjene kada je u pitanju birokracija.

Kritike na račun zemlje i povijest bolesti

Hrvati se naljute ako se ističu negativne strane zemlje - predzadnja je točka na popisu. "Čini se da neki Hrvati ne znaju odvojiti sebe kao osobe od zemlje. Kada ističem stvari koje bi se trebale razvijati, neki ljudi se uvrijede. To nije ništa osobno", objasnila je i dodala kako je "u Hrvatskoj mnogo toga sje****, da svi u Hrvatskoj to znaju, ali da se to iz nekog razloga ne smije isticati".

Zadnje mjesto na popisu negativnosti našla je činjenica da se Hrvati stalno žale na zdravlje.

"U Švedskoj se uvijek žalimo na vrijeme. U Hrvatskoj se mnogi žale na zdravlje. Ne znam je li stvar u meni, ali potpuno nepoznati ljudi na ulici i u trgovinama mi iznose cijelu povijest bolesti i daju mi do znanja koliko su bolesni", napisala je i zaključila kako se čini da je zdravlje u Hrvatskoj isto što i vrijeme u Švedskoj.