90 kilograma hrane - toliko svaki stanovnik u Hrvatskoj baci u jednoj godini. Manje je to nego u ostatku Europe. No pogledamo li podatke da je Hrvatska po stopi siromaštva peta u Europi, ne iznenađuje što je sve više onih koji u ovim ostacima traže današnji ručak.
Pročitajte i ovo
A bezbroj je načina da ne bacate hranu! Primjerice, prezrelo voće - umjesto u smeće, možete od njega napraviti sok. Od starog kruha možete napraviti krušne mrvice, ispeći ga s jajima, ili napraviti bruskete. Povrće možete kratko skuhati i zalediti za neki budući ručak, ostatke pirea pretvoriti u krokete.
Ovdje se hrana plaća osmijehom i suzama
Da bi se manje bacilo, potrebno je kontrolirano kupovati. 'Planirati kupovinu, planirati budžet, ne ići gladni ili pod negativnim nabojem u dućan. Uzmemo manju košaru, sigurno na neki nesvjestan način nećemo sad planirati ili obaviti ogromnu kupnju', kaže psihologinja Andrijana Mušura.
Ne bacaju samo građani. Primjerice ostatke hrane trgovačkim je jeftinije baciti , nego donirati. Zašto? Pa na doniranu hranu moraju platiti PDV. 'Usprkos tome, oni doniraju velike količine hrane. Trgovcima bi uvelike olakšalo da se PDV na doniranu hranu ili potpuno ukine, ili da se smanji stopa'. kaže Tomislava Ravlić iz HGK.
Milijarde kuna vrijedna hrana završi u kontejnerima. Stoga prije nego ju bacite, dobro razmislite - drugi način uvijek postoji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
