Svaki Hrvat za dvorane je dao najmanje 400 kuna

Priča je ovo o izgradnji Potemkinovih sela koja ćemo financirati još desetljećima. Prazno mjesto znači izgubljen novac. U porečkoj Žatiki prošlog vikenda tribine su napunili koncertom Parnog valjka. Do sljedećeg koncerta, gubitke i dalje nadoknađuju. 'Iz gradskog proračuna, nema drugoga, svi sportski projekti su napravljeni da ih ne možete iskomercijalizirati, jer su rađeni za lokalne sportske klubove', tvrdi Milan Markežić, predsjednik sportske zajednice grada Poreča.

Pročitajte i ovo Hrvatska najgora u Eurozoni Upozorenje guvernera: Glavni doprinos inflaciji daju usluge, rast cijena će se nastaviti ni Bosna nije što je bila Cijene na skijalištima u susjednoj zemlji odletjele u nebo! "Sad je trenutak da hitno reagiramo"

Istu muku sa svojom dvoranom muče i Varaždinci. 'Kada bi klubovi plaćali stvarnu cijenu najma dvorane, što oni nisu u stanju, onda bi di dvorana bila profitabilna', kaže Neven Buljan, ravnatelj dvorane u Varaždinu. Splitsku Spaladium Arenu napustili su parterni shvativši da tu zarade nema. Dugove i probleme ostavili su lokalnoj tvrtki. 'Imamo velikih problema u organiziranju događanja', objašnjava Srđan Žižak, direktor Spaladium arene. Osječani se hvale kako posluju pozitivno. 'Što se tiče samih troškova, to je relativna stvar', zagonetan je bio Oto Živčić, upravitelj dvorane Gradski vrt.

O gubicima ne žele govoriti

Koliko zarađuju, točnije gube u Osijeku, Poreču, Splitu, Varaždinu ne žele govoriti. Zagrebačka Arena popunjena je više od 100 dana u godini, pa nešto i zaradi. 'Ja mogu samo reći da smo mi u prvoj polovici godine zaradili 5 milijuna, a kompletni troškovi arene su između 7 i 10 tisuća kuna,  što ćemo mi do kraja godine sigurno zaraditi', kaže Zdenko Antunović iz Arene Zagreb. Zarada za neke, ali za sve nas samo dodatan trošak. I tako još godinama.