Svaki trinaesti građanin Hrvatske nije u mogućnosti vraćati dug. Rješenje bi moglo biti u osobnom stečaju. Dužnik koji se na njega odluči pristaje na skroman život u kontroliranim uvjetima pod vodstvom stečajnog upravitelja. Na jednu stranu stavlja se sve što posjeduje, na drugu sve što duguje.
Pročitajte i ovo
'Radi se realni plan što ja, vi, možete vratiti u određeno vrijeme, postavljaju se određeni uvjeti. Ono što ćemo mi moći vratiti to moramo vratiti, a ono što je preko toga to - ne', izjavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Osobni bankrot nije oprost duga. Dug će se vraćati kroz 2 do 7 godina, ovisno o mogućnostima i iznosu koji se duguje. Djelomično ili u cijelosti će se otpisati ono što se ne može isplatiti u tom razdoblju.
Tko će zadovoljiti kriterije da mu se oprosti dug?
'Načelno zakon je dobar, ali su, bojim se, očekivanja građana da će zakoni riješiti njihove probleme nerealni. Moramo biti svjesni da zakoni neće oprostiti dugove, da će dugovi ostati, da će možda građani biti u nešto povoljnijoj poziciji u pogledu plaćanja ili vraćanja duga', tvrdi dr.sc. Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik s Instituta za javne financije.
'To znači da vi u tom segmentu morate aktivno tražiti posao. Kontroliraju se troškovi, kontrolira se koliko se troši ono što se zaradi jer ne možemo opet dopustiti situaciju da se nekome otpisuju dugovi, a da taj opet sebi priušti eventualno vrlo dobar život', smatra Miljenić.
Velik izazov za ministre Miljenića i Linića je pronaći način na koji će pokriti visoke troškove koji prate ovaj postupak. Ovakvo rješenje, kaže ekonomski stručnjak, zahtijeva kvalitetne stečajne upravitelje, a hrvatske institucije su slabe.
'Bojim se da bi moglo doći do daljnjeg nekakvog domino efekta iz razloga što će očekivanja građana biti velika. Ne znam da li država ima predviđena neka rezervna sredstva koja će moći namijeniti za tu ulogu i slijedom svega navedenog prilično sam skeptičan o opravdanosti i učinkovitosti takvog zakona', smatra Bejaković.
No alternative baš i nema jer broj građana u blokadi se povećava. Profesor Bejaković kaže kako građani često troše iznad svojih mogućnosti, vjerujući da će u skoroj budućnosti imati veća primanja. Realnost je, ističe, zapravo potpuno suprotna i prihodi s godinama postaju sve manji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
