Šuker: Rebalans proračuna nikada nije bio rađen u težim uvjetima

"Predloženi rebalans nešto je najrealnije što se u ovom trenutku može predložiti", rekao je Šuker.

Pročitajte i ovo SDP-ov prijedlog Sabor će raspravljati o povjerenju Plenkoviću: "Ova inicijativa je osuđena na propast" Donošenje proračuna Bez privatnih investicija neće biti gospodarskog rasta

Naglasio je kako, unatoč teškim okolnostima zbog rasta cijena i financijskih kriza u svijetu, Vlada višak proračunskih prihoda predloženim rebalansom želi usmjeriti tamo gdje je to najpotrebnije, kako gospodarstvu, tako i građanima.

Tako se, kaže, 600 milijuna kuna rebalansom predviđa za subvencioniranje cijena električne energije, istaknuvši kako je ta Vladina mjera u ovom trenutku jedina koja najbolje može pomoći najugroženijima.

"Oni koji imaju najmanje imaju i najmanje trošila u svojim stanovima", rekao je Šuker, istaknuvši da Vladinom mjerom oko 950 tisuća građana, koliko ih po procjenama troši manje od 2000 kilovatsati struje godišnje, neće osjetiti povećanje cijena struje.

Vlada, dodao je, predloženim rebalansom pokazuje kako je svjesna stanja u zdravstvu, industriji i gospodarstvu, te da treba pomoći najugroženijim skupinama u društvu.

Šuker je napomenuo kako je Vlada od ove godine krenula s novom, s propisima EU usklađenom metodologijom izračuna deficita, te da je stoga fiskalni deficit po novom izračunu 1,3 posto (po starom oko 2 posto), a deficit središnje države 0,9 posto (po starom izračunu 1,3 posto).

O prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna raspravljaju saborski klubovi.

Vlada rebalansom planira da se proračunski prihodi, u odnosu na prvotno planirane, povećavaju za 2,5 milijardi kuna, a rashodi za 2,8 milijardi kuna, pri čemu će najviše dodatnih sredstava, 1,4 milijardi kuna, dobiti zdravstvo, dok će se za ublažavanje posljedica poskupljenja utrošiti 600 milijuna kuna.

Umjesto planiranih 115,9 milijardi kuna, rebalansom su proračunski prihodi određeni na razini od 118,4 milijardi kuna ili 2,49 milijardi više. Rashodi su pak povećani s prvotno planiranih 118,44 milijarde kuna na 121,2 milijarde kuna, odnosno za 2,76 milijardi.

Sanader: Višak proračunskih prihoda usmjeriti na rast gospodarstva i standarda

Rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna Vlada dodatne proračunske prihode želi usmjeriti na programe koji utječu na rast gospodarstva te ublažavaju utjecaj rasta cijena na standard hrvatskih građana, poručio je premijer Ivo Sanader, predstavljajući u Saboru predloženi rebalans.

Sanader je napomenuo kako se ovogodišnji rebalans donosi u izmijenjenim te po svijet i Hrvatsku negativnim okolnostima zbog rasta cijena energenata, hrane i svih sirovina, te kriza na međunarodnom financijskom tržištu.

Sva ta negativna svjetska kretanja, istaknuo je, odražavaju se na male i srednje ekonomije kakva je Hrvatska, ali Vlada tome, naglasio je, pristupa ozbiljno, svjesna svih poteškoća i izazova.

"Vlada je prije svega odgovorna za dobrobit građana, koji su joj i dali povjerenje, da im zajamči normalan životni standard", poručio je premijer.

Unatoč nepovoljnim okolnostima, istaknuo je, u Hrvatskoj raste gospodarska aktivnost - bilježi se gospodarski rast od 4,3 posto u prva četiri mjeseca ove godine, u prvih pet mjeseci zabilježen je 3,6-postotni rast industrijske proizvodnje, a, u odnosu na svibanj 2007., za 11,6 posto ili preko 30.000 smanjen je broj registriranih nezaposlenih osoba.

Premijer je izrazio uvjerenje da će se deficit ove godine kretati oko 1,3 posto, a što je, ističe, za 0,3 posto manje nego što je planirano u proračunu za 2008.

Sanader je rekao da su ti makroekonomski pokazatelji rezultirali boljim prikupljanjem proračunskih prihoda i ove godine, zbog čega je Vlada, kazao je, predložila rebalans kojim je ovogodišnji proračun uvećan za 2,5 milijardi kuna.

U cilju olakšavanja građanima suočavanje s rastom cijena energenata, 600 milijuna kuna rebalansom je predviđeno za strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije. "Bit borbe protiv rasta cijena je pažljiva i efikasna potrošnja", poručio je premijer, dodavši kako u te mjere spada i pokrivanje razlike u cijeni plavog dizela za poljoprivrednike i ribare, koja će za njih biti do pet kuna po litri.

Višak proračunskih prihoda od planiranih usmjerit će se i za razne programe za konkurentnost hrvatskog gospodarstva - za programe regionalnog razvoja, te ulaganja u razvoj vodoopskrbnog sustava rebalansom predviđeno je dodatnih 200 milijuna kuna, a za programe potpore razvoju industrije dodatnih 138 milijuna kuna, namijenjenih uglavnom drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.

Sanader je istaknuo kako se rebalansom potiče znanje i izvrsnost, pa je Ministarstvu znanosti i obrazovanja i športa predviđeno dodatnih 334 milijuna kuna, dok je 50 milijuna kuna više namijenjeno modernizaciji pravosudnog sustava, a 32 milijuna za razvoj turizma.

Rebalansom je najviše dodatnog proračunskog novca, milijardu kuna, predviđeno za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica, a još 400 milijuna kuna za pokrivanje novonastalih obveza bolnica prema HZZO-u.

Sanader je poručio kako Hrvatska "sigurnim koracima ide naprijed, prema europskoj budućnosti, svjesna poteškoća i izazova, ali ih ne preuveličava i ne boji ih se".

Istaknuo je kako "smo svi zabrinuti zašto u Europi nema jedinstva oko Lisabonskog ugovora", te nakon izjava Nicolasa Sarkozya, predsjednika Francuske koja je preuzela predsjedavanje EU, ali i izrazio uvjerenje da će "EU uspjeti riješiti svoje probleme". "Ne sumnjam ni malo da će Europa pronaći rješenja", rekao je, naglasivši da Hrvatska, na svom putu ka pristupanju EU, "nastavlja voziti u petoj brzini".