'Sada se vozimo na najnesigurnijoj i najopasnojoj cesti u Hrvatskoj!' uskliknuo je stručnjak dr. Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti na dionici kod tunela Lučice, negdje u srcu Gorskog kotara na autocesti Zagreb Rijeka, piše Večernji list.
Pročitajte i ovo
Brzine su kao na autocesti, često veće od 100 kilometara na sat, a vozači su opušteni jer dolaze s uvjerenjem da se nalaze na autocesti.
Najčešći su uzrok teških nesreća očekivanja vozača da im u susret ne dolaze vozila iz suprotnog smjera.
Najgore je kombinacija autoceste i poluautoceste, naročito kad je čovjek umoran, objašnjava Marušić napominjući da umorne vozače posebno zbunjuju česte promjene autoceste i poluatoceste.
Marušić je provjerito kakvo je stanje sigurnosti na (polu)autocesti nakon postavljanja stupića i vibrirajućih crta.
Stara dobra dionica od Zagreba do Karlovca ne nudi neugodna iznenađenja te je vožnja po njoj predvidiva i sigurna. Dakako, i ona zaslužuje face lifting, pogotovu na desnom traku na kojem su se pojavili takozvani kolotrazi.
Potrebno je rekonstruirati asfaltni sloj, a do tada maksimalnu brzinu treba smanjiti na 110 kilometara primjećuje dr. Marušić.
Nova je dionica od Karlovca do Bosiljeva odlična, bez ijedne primjedbe.
Zatim dolazi prvi šok kad kod vijadukta Osojnik autocesta prelazi u poluautocestu.
Signalizacija koja upozorava na dolazak na poluautocestu dobro je postavljena, ali šok je neizbježan jer vozač na 'autocesti' ne očekuje da prema njemu dolaze vozila iz suprotnog smjera.
Nakon vožnje poluautocestom, opet dolazi autocesta, pa opet poluautocesta. Gotovo cijela dionica preko Gorskog kotara zapravo je polautocesta, i to vrlo opasna.
'Ovo je trenutačno najnesigurnije moguće rješenje. Gore od ovoga ne može, ovo je smrt na cesti', ponavljao je Marušić ističući da na svim dijelovima poluautoceste treba zabraniti pretjecanje.
'Osnovni je problem što morate stalno misliti jeste li na autocesti ili niste', kaže Marušić dodajući da na svim dionicama poluatoceste treba zabraniti pretjecanje.
Autocesta Zagreb Rijeka, ako se uopće može tako zvati jer oko 50 od ukupno 146 kilometara nije autocesta, ne zaslužuje prolaznu ocjenu. Ona je opasna, a u nekim dijelovima pogibeljna. Paradoks je što taj rizik morate platiti 56 kuna.
