Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Analiza Mislava Bage

Što za dužnike u 'švicarcima' znači presuda Vrhovnog suda?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Slučaj švicarca započeo je prije pet godina prihvaćanjem tužbe udruge Franak. Udruga je imala jedne ciljeve, a presuda Vrhovnog suda drugačija je od njihovih želja.

Što su to izgubili, a nadali su se dobiti u Udruzi Franak pojasnio je u Dnevniku Nove TV Mislav Bago.

Izgubili su ono najvažnije - valutnu klauzulu, odnosno za 30 do 40 posto manje kredite.

Kada bi se valutna klauzula ukinula za kredite u švicarskim francima, morala bi se ukinuti i za one u eurima. Onda bi se vrlo vjerojatno dogodio pomanjkanje kuna i krah financijskog sustava. Devizna klauzula tako ostaje, baš kao i promjenjiva kamatna stopa.

Ono što je Udruga Franak uspjela dokazati je da su banke nezakonito i jednostrano mijenjale kamate temeljem ugovora s klijentom. Banke su pogriješile jer ljudi koji su uzimali kredite nisu znali na koji način i kada kamata raste. Svima njima preostaju pojedinačne tužbe protiv banke, no moraju biti svjesni rizika da su im šanse da je dobiju 50:50 i činjenice brojnih troškova postupka.

Kada je prije deset godina krenuo val kredita, u švicarskim francima bilo je zaduženo 77 tisuća građana koji su podignuli oko 28 milijaradi kuna stambenih kredita. Danas stambene kredite u švicarcima ima 56 tisuća osoba, a zaduženi su 20 milijardi kuna. Prema procjenama HNB-a, trebat će još 17 godina da se ti krediti vrate. Ono što je najveći problem je 11 posto nenaplativih kredita.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Slučaj 'švicarac' Lalovac iznenađen bahatošću banaka: 'Zna se tko donosi zakone i tko ih tumači' Slika nije dostupna Stručnjaci tvrde: 'Za bankrote građana s kreditima u švicarcima krivi su Vlada i HNB'

Vrhovni sud donio odluku - Kamatna stopa za kredite u francima proglašena je nezakonitom

Kamata na švicarski franak bila je veliki problem, ali najveći je u stvari tečaj koji se od 2005. povećao za čak 40 posto. Prije 10 godina tečaj franka je iznosio 4,74, a sada je zamrznut na 6,39 do veljače iduće godine. No stvarni tečaj HNB-a je 7,26 kuna za jedan franak.

Puno jasniju sliku što se dogodilo daje primjer kredita na 100 tisuća franaka za kojeg je rata 2005. iznosila 2866 kuna, 2010. je skočila na 4139 a dvije godine kasnije na čak 4215 kuna. Ove godine ona iznosi 3593 kune. Sa 475 tisuća kuna koliko je glavnica iznosila 2005. godine ona je u ovom trenutku 623 tisuće kuna pa je tako dužnik i nakon deset godina otplate kredita dužan oko 450 tisuća kuna!
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene