Tuča je u četvrtak napravila štetu kod Petrinje, a svaka takva situacija, ponovno otvara raspravu o obrani protiv tuče. I tako već godinama.
Hrvatska već šest godina ne koristi rakete, ali koristi prizemne generatore. Kako to uopće funkcionira, tko je sve koristi i što kaže znanost - djeluje li ili ne? Ovu smo temu istraživali nekoliko tjedana, a odgovore smo potražili od domaćih, ali i europskih stručnjaka.
Svako ljeto donese poneku tučonosnu oluju iza koje poljoprivrednici zbrajaju štetu. S obranom od tuče u Hrvatskoj se krenulo 70-ih, kada su uvedeni prvi radari za detekciju oblaka i rakete za njihovo zasijavanje, a od tada, otprilike, traju i polemike na tu temu.
Pitanje za milijun dolara
Sustav je 1994. proširen prizemnim generatorima koji u oblake ispuštaju srebrov jodid. Sada koristimo samo njih jer se od raketa odustalo prije šest godina. Koliko je to sve skupa učinkovito? E, to je pitanje - što se kaže - za milijun dolara.
Za početak, idemo vidjeti teoriju u pozadini zasijavanja oblaka i kako ono uopće funkcionira.
Srebrov jodid se u oblak može unijeti na više načina, vidjeli smo rakete i prizemne generatore, ali može i avionom. U novije vrijeme i dronovima. Što se tu događa? Da bi se voda u atmosferi lakše zamrznula, mora postojati kondenzacijska jezgra kao npr. sitne čestice prašine. E sad, pretpostavka je da dodavanje velikih količina sitnih čestica omogućuje stvaranje puno manjih zrna leda, koja su manje opasna, umjesto manjeg broja velikih zrna koja mogu nanijeti veliku štetu. Da bi se dobilo puno sitnih čestica - samim time i manja zrna leda - koristi se srebrov jodid. Jer njegove čestice dobro služe kao jezgra zaleđivanja na koju se hvata vlaga, čime bi se spriječilo stvaranje velikih, opasnih zrna tuče. Tako kaže teorija, no u praksi to baš i nije dokazano.
Nema opravdanja za zasijavanje oblaka srebrnim jodidom
"Metoda zasijavanja sa srebrnim jodidom, to je najčešća kemikalija, zaista funkcionira u strogim laboratorijskim uvjetima u malim komorama, pola metra s pola metra. Međutim, u velikom oblaku, koji može do 15 km visine gdje je puno više složenih procesa, ta metoda zasad nema jasan učinak. Nemamo opravdanje za njezino operativo korištenje", rekao nam je ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Guttler.
Švicarci su pokušali sve to i provjeriti. Proveli su jedno od najpoznatijih istraživanja. Jedna faza je trajala čak pet godina. U olujne oblake ispaljivali su rakete sa srebrnim jodidom, a zatim i uspoređivali količinu i energiju tuče u takvim, tretiranim oblacima, i onima u koje nisu ispaljene rakete.
"Statistički, nisu uočili nikakvu promjenu u količini i jačini tuče. Zrna tuče su i dalje imala istu veličinu. Dakle, statistički gledano - da, nema dokaza. Ne djeluje. Ima primjera gdje zrna tuče mogu biti manja, ali također i primjera gdje dodavanje srebrnog jodida potiče stvaranje većih zrna", rekla nam je prof. dr. Urlihe Lohmann iz Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu.
Što kaže Svjetska meteorološka organizacija?
Vrlo je teško pouzdano dokazati djeluje li, jer bismo za to trebali imati dva identična oblaka, od kojih bismo jednog trebali tretirati, a drugog ne. U prirodi to, logično, baš i nije izvedivo. A jedan oblak nije moguće usporediti u dvije situacije - s djelovanjem i bez njega. Što kaže svjetska meteorološka organizacija (WMO)?
"Kaže da nema dokaza. WMO ne potiče da se koristi obrana od tuče, ali ne govori ni da to ne činite. Drži se onoga što je znanstveno poznato, a znanstveno je poznato da, statistički gledano, nema razlike između zasijavanog i nezasijavanog oblaka", objašnjava Lohmann.
Pa ni mreža europskih meteoroloških službi (EUMETNET), koja okuplja 33 zemlje, za sada ne vidi spas u zasijavanju oblaka.
"Nepogode, uključujući jače tuče, postale su češće i intenzivnije zbog klimatskih promjena. Kao odgovor na to, EUMETNET se fokusirao na poboljšanje prognoza i davanje pouzdanih i ranih upozorenja. Trenutačno, EUMETNET nema planova koji idu u smjeru bilo kakve aktivnosti vezane za obranu od tuče", rekao nam je ravnatelj europske meteorološke mreže dr. Klemen Bergant, Ravnatelj europske meteorološke mreže.
Hrvatska koristi prizemne generatore
Prizemni generatori koje Hrvatska koristi nalaze se na 331 lokaciji i to sve u kopnenoj Hrvatskoj.
Od cijele EU, jedino u Hrvatskoj nacionalna meteorološka služba ima zakonsku obavezu umjetnog djelovanja na pojavu tuče. Ako bacimo pogled na naše susjede - u Srbiji i BiH se i dalje koriste rakete. Sustavi postoje još u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Što se tiče zapada, zasijavanja još ima u Austriji, Sloveniji i Francuskoj, ali to se svodi na privatne inicijative po principu - tko hoće, taj može i plaća iz svog džepa. Na nacionalnoj razini sustava nema, jer nema dokaza da djeluje.
Skup sport, a efekt je samo psihološki
"Mi danas nemamo ni jedno istraživanje koje je napravljeno na području Rumunjske, Bugarske ili, recimo, bivše Jugoslavije gdje se kroz neko razdoblje od šest, sedam godina u jedan oblak pucalo, u jedan oblak nije pucalo i onda objedinjeno analiziralo taj efekt kroz statističke analize", objašnjava ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Guttler.
Psihološkog efekta kod nekih možda i ima, no ovo je skup sport s obzirom na to da nema znanstvenog dokaza da djeluje.
U posljednjih pet godina na zasijavanje oblaka potrošili smo više od 5,2 milijuna eura. Samo ove godine, do prvog lipnja, potrošeno je više od 106 tisuća eura. To je kao da smo u nebo raspršili 30-ak vozila hitne pomoći jer toliko bi ih se moglo kupiti za te iste novce. A koje su druge opcije?
"Mreže. Najbolja stvar koju sam vidjela. To se primjenjuje ovdje u Švicarskoj, vjerojatno ih imate i u Hrvatskoj. Jednostavno postavite mreže iznad svojih, primjerice, trešanja", kaže nam profesorica Lohmann.
Uz protugradne mreže, uvijek dobra opcija je - osiguravanje usjeva i nasada, jer u cijeloj ovoj priči samo je jedno sigurno - tuče će uvijek biti.
-
Ovo su detaljiGuardiola i Ancelotti su odbili, ali on nije mogao: Italija ima novog izbornika
-
Svetlana TomićPreminula omiljena liječnica iz Osijeka: "Divili smo se njezinoj snazi, volji i životnoj radosti"
-
STRAVIČNA NESREĆAPolicija objavila detalje tragedije: Poginulo četverogodišnje dijete, nesreću uzrokovao strani državljanin
