Više nemamo veliku niti malu stopu kriznog poreza. Mjesečno smo 205 milijuna kuna odvajali u krizni proračun, kada se podvuče crta je 2,8 milijardi kuna. Treba reći da je svaki građanin u posljednjih 15 mjeseci izdvojio tri do pet tisuća kuna.
Pročitajte i ovo
Treba podsjetiti da smo s kriznim porezom dobili i veću stopu PDV-a i veće trošarine na mobitele, tako da smo dodatno veliku državnu potrošnju krpali mi porezni obveznici.
S obzirom da država još uvijek troši više nego što ima svi upozoravaju Vladu da rezovi trebaju biti odlučniji i dublji, a proračunska rupa će biti sve veća i sve će se teže krpati.
>> Kosor: Milijun i pol ljudi ima veća primanja, naznake rasta izvoza...
2009. proračunska rupa je bila 10 milijardi kuna. Za 2010. ministar financija Ivan Šuker se nadao da će proračunska rupa iznositi 7 milijardi kuna a završit ćemo na 14 milijardi, dok se 2011. očekuje rupa od 13 milijardi kuna. Očito je da imamo problem.
Mogli bi završiti u dužničkom ropstvu
Proračunska rupa se krpa i zaduživanjem i reprogramiranjem starih dugova a već smo uzeli 13 milijardi i 456 milijuna kuna kredita.
A što nas čeka u izbornoj godini? Ministar Šuker može povećati poreze ali to bi u izbornoj godini bilo pucanje u nogu, praktički niti jedna Vlada to ne radi, a već imamo veliki porezni pritisak.
S druge strane možemo se dodatno zadužiti, ali već imamo visoki rizik zaduženosti, visoke su kamate i mogli bi se uskoro dovesti u dužničko ropstvo. Treće, možemo i nešto privatizirati ali problem je što su male cijene jer smo u krizi ali i što imamo lošu klimu za investitore. Što god Vlada odluči nije dobro, a u minusu smo i dalje.
