Skupocjene liječničke pogreške koštaju života

Ekipi magazina Provjereno svoju je priču ispričala obitelj Kolarec koja ima dvije kćeri, a prije 5 godina imali su i sina. Andreas je jednog poslijepodneva počeo povraćati. Nastavio je i na putu prema sisačkoj bolnici kamo ih je uputila liječnica iz hitne Dvora na Uni. U bolnici je zadržan preko noći. Kolarčevi su se vratili odmah ujutro. Uslijedio je prvi šok.

Pročitajte i ovo Provjereno donosi Ni nakon mjesec dana ne može pokopati majku jer čeka nalaz obdukcije: Iz bolnice poslali nevjerojatan odgovor Problem privatnih nekretnina Četiri godine ne žive u svom domu: "Teško mi je što ne mogu tu stanovati, ali Bože dragi..."

'Kad sam vidjela u kakvom je stanju, uzela sam ga na ruke i pokazala sam im da vide. On se više nije mogao ni držati i tad e došla doktorica Bitanga, i pitala me zašto ja držim dijete na rukama. Upitala sam ju, zašto tako loše izgleda, a ona mi je rekla da ne zna što mu je ', rekla je majka Anita Kolarec.

Patolog je roditeljima rekao kako je dijete umrlo od zapetljaja crijeva. Takva dijagnoza inače riješava se rutinskom operacijom. U dokumentaciji stoji kako su dežurne liječnice ozbiljno pogriješile jer dječak nije bio ni pregledan ni nadziran četiri sata kada je dijete palo u šok. A ni poslije pregleda u toj fazi, nije poduzeto odgovarajuće liječenje.

Roditelji su odlučili tužiti bolnicu za nemar. Tek putem sudskog naloga odvjetnik Kolarčevih dobio je obdukcijski nalaz. Iako zakon tako nalaže, njima nikada nije uručen. Nije ga dobila niti obitelji Hrvoja Mateljića. 35-godišnjeg novinara, koji je iskrvario na stolu pri laparoskopskoj operaciji premošćivanja želuca.

Hrvoja Mateljića, dr. Bekavac Bešlin operirao je dva puta prije kobne treće operacije. Ugradio mu je, a tri mjeseca nakon i izvadio, balon za smanjivanje želuca. U treću nesretnu operaciju, Hrvoje je polagao velike nade.

Prosječna uspješnost takvih zahvata je više od 95%. U nesretnih 5 % završio je i Hrvoje. Krvarenje, uslijed kojeg je Hrvoje preminuo naposljetku je službeno okarakterizirano kao komplikacija. Shrvani roditelji odlučili su tužiti bolnicu.

Vrhovni sud 2002. godine je donio orijentacijske kriterije za naknadu neimovinske štete. Tako je u domaćoj sudskoj praksi nemoguće ostvariti financijsku odštetu višu od milijun kuna.
Iznosi za naknadu fizičke boli kreću se od 70 kuna za slabe bolove do 370 kuna za jake bolove, pomnoženo s danima njihova trajanja.

Dosuđeni iznosi ovise pak o procjeni suda. Osim financijske najveća šteta koju liječnik može pretrpjeti za pogrešku je oduzimanje licence. Do sada ih je u Hrvatskoj oduzeto 11. Iapk nikome nikada trajno.

Sljedeće ročište za obitelj Kolarec zakazano je 17. veljače, istog datuma Andreasu bi bio 6. rođendan. Sudska presuda neće ga vratiti, kao niti Hrvoja. Broj nula u izrijeku neće umanjiti bol njihovih bližnjih.