Ministar obrane Damir Krstičević rekao je kako su helikopteri Kiowa Worrior, koje Hrvatskoj poklanja SAD, "nova vrijednost u rukama hrvatskih pilota u suočavanju sa suvremenim ugrozama".
Pročitajte i ovo
SJEDNICA VLADE
Plenković sasuo paljbu po SDP-u: "Postali su demagoško-populistička nakupina"
vlada suzbija spekulacije
Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena"
Ministar je rekao kako je tijekom 2016. i 2017. izvršena isporuka helikoptera i obuka osoblja čije je troškove u potpunosti pokrila američka vlada.
"Helikopteri ovog tipa imaju velike manevarske sposobnosti i veliku vatrenu moć, mogu djelovati i danju i noću. Mogu pomoći i Ministarstvu unutarnjih poslova u nadzoru državne granice", rekao je Krstičević i dodao kako su helikopteri sudjelovali i u nedavnoj vojnoj vježbi Velebit 18 koja je, kako je rekao, pokazala veliku spremnost i sposobnost hrvatskog vojnika, domoljublje i ostvarenje ciljeva Hrvatske vojske.
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini visini od nešto više od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior, a odluku je potvrdio ministar financija Zdravko Marić.
Marić: Vlada je u osam godina Uljaniku izdala 7,5 milijardi kuna jamstava
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Izvješće o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenima društvima Uljanik Grupe te kazao kako je temeljem odlukama Vlade od 2010. do rujna 2018. godine za zaduženja Uljanik Grupe izdano ukupno 7,5 milijardi kuna državnih jamstava.
"Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten", rekao je Marić.
Dodao je i da se, prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod o stanju izgrađenosti brodova, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju.
"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.
Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.
Premijer: Sve ugovore provjeriti zajedno s DORH-om
Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s DORH-om.
"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Plenković: Novi podaci o proračunu i javnom dugu su dobri i pozitivni
Premijer Andrej Plenković uvodno se na početku sjednice Vlade osvrnuo na sastanke Europskog vijeća od prošlog tjedna te kazao kako je tamo, nakon rezultata izbora u BiH, objasnio hrvatsko viđenje poštivanja duha Deytonskog sporazuma. Rekao je kako bi europski partneri trebali pomoći da se uspostavi poštivanje ravnopravnosti sva tri konstitutivnih naroda u BiH.
Ocijenio je da su najnoviji podaci Eurostata i DZS-a o proračunu i javnom dugu Hrvatske dobri i pozitivni, da bi dug trebao i dalje padati, ali da treba vidjeti kakve će reperkusije na financijsko stanje imati jamstva Uljaniku.
Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci.
Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.
"Stvar koja je jako dobra i pozitivna", izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..
"Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država", istaknuo je premijer.
Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
Vlada je usvojila nacrt konačnog prijedloga Zakona o središnjem registru državne imovine koji je predstavio ministar državne imovine Goran Marić.
Prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu Kupe
Vlada je sjednici u srijedu prihvatila prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.
Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine.
Također bi se smanjilo i izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge.
Vlada je raspravila i Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u trgovačkom društvu Agrokor d.d. koje je predstavio ministar gospodarstva Darko Horvat. (Hina)