Na redovitoj sjednici Vlade u četvrtak među ostalim je predstavljeno izvješće o provedbi Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu za 2024. godinu te nacrt prijedloga Zakona o fiskalizaciji.
Pred ministrima je predstavljen i niz prijedloga i zaključaka, između ostalog za programe potpore u poljoprivredi, u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva te potpore poljoprivrednicima za provedbu proljetne sjetve ratarskih kultura.
Počast papi Franji
U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković je u ime Vlade i hrvatskog naroda izrazio duboku tugu zbog smrti svetoga oca Franje. "Papa iznimne duhovnosti i vjere, poniznosti i iskrene blizine s najslabijima među nama. Bio je autentični svjedok Kristove vjere. Bio je i reformator koji je znao otvoriti vrata, gradeći mostove prema drugim religijama, kulturama i onima na društvenim rubovima", rekao je Plenković.
"Imao sam čast kao predsjednik Vlade četiri puta susresti se sa svetim ocem, na mene su ostavili duboki dojam njegova mudrost, jednostavnost, životni i duhovni stil i snaga", rekao je Plenković te potvrdio da će s predsjednikom Zoranom Milanovićem sudjelovati na posljednjem ispraćaju Svetog Oca u Vatikanu u subotu 26. travnja.
"Vlada je donijela odluku i da će taj dan biti dan žalosti", kazao je.
BDP na razini mađarskog
U uvodnom govoru premijer se osvrnuo i na revidiranu stopu rasta hrvatskog BDP-a od 3,9 posto u 2024. godini, istaknuvši da je riječ o drugoj najvećoj stopi rasta u EU, te da je BDP po glavi stanovnika sada na razini mađarskog.
"To je druga najviša stopa rasta BDP-a u cijeloj EU, odmah iza Malte koja je imala najveći rast. U zadnje četiri godine Hrvatska ima drugi najveći kumulativni rast BDP-a u EU, od 25 posto. Usporedbe radi, cijela EU raste jedan posto, a europodručje 0,9 posto, što znači da Hrvatska raste praktički četiri puta brže od prosjeka u EU i europodručju", istaknuo je Plenković.
"Gledano po BDP-u po stanovniku, Hrvatska je prošle godine dosegla 77 posto prosjeka u EU i time smo iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a dosegli smo razinu Mađarske", naglasio je.
"2008. smo bili na 64 posto razvijenosti u EU, pa smo 2016. pali na 62 posto, a od kada smo mi preuzeli, u vremenu našeg prvog mandata do danas narasli smo za 15 postotnih bodova", ustvrdio je Plenković
Povezao je to i sa zadnjim podacima o rastu prosječne plaće, koja je u veljači iznosila 1416 eura, što je nominalno 13,5 posto više, a realno 9,5 posto više nego godinu ranije. Podsjetio je da je 2016., kada je njegova Vlada preuzela odgovornost, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura.
"To je nominalni rast od 89 posto i realni od 43 posto", naveo je.
Osvrnuo se i na aktualni sat u Saboru. "Kao i obično oporba je pokušala skupiti koji poen, ali mislim da smo dobro na to sve odgovorili kao i predstaviti naš nastavak svih procesa u svim krajevima Hrvatske, bez obzira tko je na vlasti u kojim dijelovima".
Čestitao je zatim i ministru obrane Ivanu Anušiću što je "zaokružio veliki segment investicija u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Ovoga tjedna i posljednji Rafale stiže u Hrvatsku i nadam se da će ga naš građani moći vidjeti, ne samo na slikama nego i u letu", naglasio je premijer.
