Sindikalni predstavnici do sada nisu dobili jasan odgovor na pitanje zašto je odbijena ponuda Litavske investicijske grupe UAB-Ukio Banko, pristigla u drugom krugu prodaje TLM-a, što ostavlja mjesto za sumnju u transparentnost postupka privatizacije, istaknuto je.
Pročitajte i ovo
SMH, prema informacijama koje su im dostupne, drži da je ta ponuda bila dobra, pa im nije jasan postupak Fonda za privatizaciju, od čijih će predstavnika tražiti pismeni odgovor o razlozima odbijanja. Taj sindikat, koji u TLM-u ima oko 400 članova, podržava privatizaciju, a svim potencijalnim kupcima nudi suradnju, kazao je dopredsjednik SMH-a Vedran Dragičević.
"Mi ćemo podržavati one ponuđače koji će zadržati radnike na duži rok, dati veće plaće i zadržati proizvodnju, a ne da se nakon dvije godine, kada istekne ugovor i rok za neotpuštanje radnika, tvornica zatvori, a na njezinu se zemljištu počnu graditi kuće ili drugi sadržaji", naglasio je Dragičević.
Problemi u TLM-u su brojni, a ono što će budućim vlasnicima otežati normalno poslovanje je apsurdna situacija da po nekim procjenama u TLM-u ima 200 radnika viška, ali u proizvodnji nedostaje ljudi, rekao je Ivan Svraka, povjerenik SMH-a u Tvornici prešanih proizvoda u TLM-u.
Branko Petrić, sindikalni povjerenik u Tvornici valjanih proizvoda TLM-a, rekao je da s privatizacijom TLM-a ne treba žuriti, jer ako se u trećem krugu ne nađe dovoljno dobar kupac, postoji rješenje u novom Zakonu o privatizaciji preostalog državnog portfelja.
"Za privatizaciju poduzeća, vrjednijih od 100 milijuna kuna, po tom zakonu nadležna je samo Vlada, što privatizaciju TLM-a diže na višu razinu i daje veću sigurnost za uspjeh prodaje", dodao je Petrić.
Po tom zakonu, moguće je radničko dioničarstvo u udjelu od 25 posto ili čak javno-privatno partnerstvo kao što se to dogodilo u slučaju Sunčanog Hvara, smatraju u SMH-u. U tom sindikatu smatraju da se lokalna samouprava, radi zaštite interesa Šibenika i radnika TLM-a, mora snažnije uključiti u proces privatizacije.
