Povećanja između 300 i 2,5 tisuće kuna najavilo je deset od 33 fakulteta Sveučilišta, a konačna odluka trebala bi biti donesena na sjednici Senata 8. travnja, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
Pročitajte i ovo
Najveća povećanja najavili su PMF, Arhitektonski, Grafički, te Tekstilno-tehnološki i Fakultet političkih znanosti.
Predsjednik Studentskog zbora Krešimir Bašić je izvijestio da su Arhitektonski, Grafički i Filozofski fakultet najavili da ne će povećati školarine, ostali će razmotriti povećanja, a Ekonomski i Pravni fakultet najvjerojatnije od njih ne će odustati.
Bašić smatra da studenti ne bi trebali plaćati osnovne troškove rada fakulteta, s obzirom da se povećanja školarina opravdavaju inflacijom i troškovima života, već bi školarine trebale biti metoda za poticanje izvrsnosti studenata.
Ne prihvaćamo komercijalizaciju javnog dobra i njegovo pretvaranje u sustav zarade, istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Hrvatska se predstavlja kao zemlja znanja, ali tu će razinu doseći jedino, kako je dodao, ako je obrazovanje dostupno svima.
Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata usluga UNI-CRO, rekao je da su školarine u Hrvatskoj među najvećima u Europi, a plaća ih više od 50 posto studenata.
Dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić drži da se izostanak državne potpore ne može svaliti na najslabiju kariku, studente i roditelje, a povećanje objašnjava "duhom vremena i svjetonazorom" u kojem se uprave fakulteta žele pokazati uspješnima.
Ribić rješenje vidi u tome da država preuzme dio odgovornosti i određuje visinu školarina, što, naglasio je, ne će ugroziti autonomiju Sveučilišta.
