Katarski emir koji je u Zagreb doputovao u uzvratni posjet nakon boravka predsjednice u toj maloj, ali utjecajnoj državi Perzijskog zaljeva, rekao je da je s Grabar-Kitarović razgovarao i o regionalnim politikama i o tome što današnji svijet čini nestabilnim.
Pročitajte i ovo
"Bilateralni i politički odnosi između naših zemalja prijateljski su i pozitivni", no za njihovo unapređenje i jačanje potrebni su "intenzivniji kontakti u svim područjima suradnje", rekla je predsjednica.
Na širokom dijapazonu područja za suradnju dvoje čelnika inzistiralo je u kratkim izjavama za novinare nakon sastanka i potpisivanja niza dokumenata i memoranduma o suradnji u Uredu predsjednice.
"Čvrsto vjerujem da će razvoj bilateralnih odnosa sa zemljama Zaljeva biti od velike važnosti za Hrvatsku", rekla je predsjednica.
S njom se suglasio i emir Al Thani koji je posebno pohvalio sudjelovanje hrvatskih gospodarstvenika u Kataru.
"Želim naglasiti da i hrvatske tvrtke u Kataru daju veliki doprinos", rekao je emir Al Thani.
Hrvatska zajednica može poslužiti kao spona između naroda, pa tako i hrvatska zajednica od nekih 500 ljudi može "predstavljati taj most između naših zemalja", rekla je predsjednica.
Suradnju dvoje čelnika vide u području energetike, hrane i prehrambene industrije, građevinske, obrambene i zdravstvene industrije, te turizma kao i visoke tehnologije.
Hrvatska želi privući investicije iz Katara u turizmu, posebice u područje zdravstvenog turizma, u proizvodnji hrane i industrijskoj proizvodnji, obrambenoj industriji, urbanom razvoju, infrastrukturi, petrokemiji.
Rast ukupne suradnje
Ukupna robna razmjena dviju zemalja je u 2017. iznosila 63,9 milijuna dolara, što je za 3,4 posto više u odnosu na 2016., a hrvatski izvoz je iznosio 62,9 milijuna USD što je porast od za 16,39 posto, dok je uvoz od 1,0 milijuna USD zapravo pad od 80,87 posto.
"Mislim da tu možemo učiniti doista puno više", rekla je predsjednica.
Katar je zainteresiran za ulaganja u projekte najviše klase u turizmu, urbani razvoj, energetiku i proizvodnju hrane - poglavito kroz ulaganja u marikulturu (uzgoj tune), uzgoj stoke (govedina, ovčetina) i peradi te uzgoj žitarica.
Znatni potencijali postoje na područjima vojne suradnje, unutarnje sigurnosti, sporta, farmaceutike, rekla je predsjednica.
Turizam
Izrazila je zadovoljstvo rastom broja turista iz Katara. U 2017. godini Hrvatsku je posjetilo 4957 Kataraca što je povećanje od 365 posto u odnosu na 2016.
Predsjednica je izrazila nadu da će Katarci gledati na Hrvatsku kao na sve poželjniju turističku destinaciju.
"Pogotovo imajući u vidu činjenicu da velik broj naših hotela, restorana i prehrambene industrije ima halal certifikate", rekla je predsjednica.
S njom se suglasio i emir Al Thani rekavši "Nadamo se da će broj Kataraca (u posjetu Hrvatskoj) biti veći".
Dobar trend turističkih dolazaka nastavio se u 2018., jer je u prvih deset mjeseci Hrvatsku posjetilo 5963 katarskih turista ili 49,4 posto više u odnosu na isti period lani.
Al Thani je čestitao Hrvatskoj na osvojenom drugom mjestu na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.
"Nadam se da ćete i 2020. polučiti takve rezultate", rekao je emir.
Izrazio je nadu da će predsjednicu ponovno vidjeti u Kataru koji će 2020. biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva.
Još prije godinu i po dana tijekom predsjedničina posjeta Kataru kada ju je pratilo i snažno gospodarsko izaslanstvo izražena je nada će se hrvatske tvrtke uključiti u infrastrukturne projekte za domaćinstvo tog nogometnog prvenstva.
LNG terminal
Katar je načelno zainteresiran za investicije i suradnju na projektu LNG-a u Hrvatskoj, no u izjavama dvoje čelnika nakon sastanka na Pantovčaku nije se posebno govorilo o projektu LNG terminala na Krku za koji je Katar pokazivao interes za izgradnju i opskrbu plinom.
Taj strateški projekt Hrvatske i Europske unije trebao bi biti operativan 2021. i smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu. Unatoč razmjerno čestim susretima na vrhu i posjetu katarskih stručnjaka Hrvatskoj, konkretan dogovor o terminalu nije postignut. Predsjednica je još lani za posjeta Kataru upozorila da će Hrvatsku zaobići energetski i drugi putevi bude li kaskala. Podsjetila je tada da su Poljaci odluku o gradnji LNG-a donijeli kada i Hrvatska i njihov je terminal operativan, a Hrvatska ga nije ni počela gaditi.
Energenti čine 90 posto izvoza i više od 75 posto proračunskih prihoda katarskog emirata u kojem živi oko 2,5 milijuna stanovnika, od čega je Kataraca 310.000.
Ugovori i memorandumi
Nakon razgovora dvoje čelnika i bilateralnih razgovora službenih izaslanstava Katara i Hrvatske potpisano je osam ugovora i memoranduma.
Potpisan je Ugovor o kulturnoj suradnji te Sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i posebnih putovnica. Potpisani su Memorandumi o suglasnosti između Zagrebačkog i Katarskog seučilišta, ministarstva obrane dviju zemalja, o suradnji u obrazovanju i znanstvenom istraživanju te o suradnji u području sporta i poljoprivrede.
Ugovor o međusobnoj suradnji i razmjeni vijesti između hrvatske i katarske izvještajne agencije potpisali su e ravnateljica Hine Branka Gabrijela Vojvodić i šeik Muahamed bin Abdulrahman Al-Tani, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Katra.
Nacionalna knjižnica
Predsjednica je kazala da je "iznimno veseli" što je njezin Ured imao prigodu darovati fundus knjiga Nacionalnoj knjižnici Katara otvorenoj 16. travnja 2018. Riječ je o jednoj od najvećih knjižnica u arapskom svijetu s više od milijun knjiga, rijetkih rukopisa, pisanog kulturnog i povijesnog nasljeđa.
Želimo vam puno, puno uspjeha u organizaciji, želimo da ispunite sve uvjete i očekivanja koje imate sami od sebe, a mi se isto tako nadamo sjajnim rezultatima na tom prvenstvu, rekla je predsjednica.
Al Thani se za uzvratnog posjeta Hrvatskoj sastaje i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te premijerom Andrejem Plenkovićem. (Hina)
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
