Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

SDP se u srijedu još jednom predomislio oko toga komu treba zabraniti kandidiranje za saborskog zastupnika pa su tako odustali od ideje da se kandidiranje zabrani i onima protiv kojih postoji pravomoćna optužnica.


Kandidiranje bi se zabranilo onima kojima ionako po sili zakona ne bi mogao trajati zastupnički mandat, dakle pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, bez obzira o vrsti kaznenog djela.

Vezani članci Predsjednik SDP-a Peđa Grbin Grbin će donirati naknadu za odvojeni život: "Svjestan sam kako to izgleda, vratit ću novac" Predsjednik SDP-a Peđa Grbin Peđa Grbin o uhićenju ministra: "Plenković je morao puzati po Bruxellesu da popravi ono što je Horvat zeznuo"

O konačnoj verziji amandmana novinare u Saboru je izvijestio SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin.

"Prijedlog će biti da osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne mogu biti kandidati niti zastupnici dok ne istekne rok rehabilitacije predviđen posebnim zakonom. To će se odnositi samo na one koji su pravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci", rekao je.

Na pitanje odnosi li se to i na kaznena djela u prometu, odgovorio je, "ako je sud odlučio da je pojedino kazneno djelo toliko teško da mu je izrekao kaznu zatvora duljem od šest mjeseci, onda je to odluka suda i mi ćemo to poštovati".

Prihvati li Sabor SDP-ov amandman, značilo bi to da bi se za zastupnika u ovom trenutku mogao kandidirati, primjerice, Branimir Glavaš ili Milan Bandić, ali ne i Radimir Čačić kojemu traje rehabilitacijski rok nakon izdržane kazne zatvora.

Odbor za Ustav prihvatio SDP-ov prijedlog izbornog zakona

Saborski kuloari zbog toga su počeli tumačiti da je SDP popustio HNS-u te da se pod pritiskom te stranke zapravo donosi "lex Čačić".

U HNS-u i SDP-u opovrgavaju da se amandman donosi pod pritiskom bilo koje stranke, a isto tvrde i za drugi amandman koji su dvije stranke usuglasile, a odnosi se na zamjenu preferencijalno izabranog zastupnika koji ode na nespojivu dužnost, zamrzne zastupnički mandat ili mu on prestane po sili zakona.

U SDP-ovu konačnom prijedlogu izmjena izbornog zakona, naime, stoji da takvog zastupnika zamjenjuje kandidat s najvećim brojem preferiranih glasova koji je ostao "ispod crte", pod uvjetom da je ispunio prohibitivnu klauzulu, odnosno da preferirani glasovi koje je osvojio čine najmanje 10 posto glasova koje je dobila lista na kojoj je kandidiran.

Ako se na listi ne bi našao kandidat koji udovoljava prohibitivnoj klauzuli, o zamjeniku izabranog zastupnika odlučivalo bi se po koalicijskom sporazumu, a ako takav nije zaključen, o zamjeniku bi odlučivala stranka čiji je zastupnik član.

Na taj je prijedlog dogovoren amandman koji je novinarima objasnio potpredsjednik Sabora iz te stranke Milorad Batinić.

"Preferencijalno izabranog zastupnika mijenjat će sljedeći zastupnik iz iste stranke s kanidacijske liste. Prvenstveno se poštiva model preferencijskog glasovanja, znači zamjenjuje ga prvi sljedeći po preferencijalnim glasovima iz iste stranke, a ako takvog nema tada njegovog zamjenika određuje politička stranka. To je suština priče", kazao je Batinić.

Dodao je kako to nije tražio HNS. "To je bio naš prijedlog s kojim su se kolege iz SDP-a suglasili. Mi se uvijek dogovorimo, a držimo se stare narodne, bolje je deset puta razgovarati nego upoće ne razgovarati ili se posvađati", kazao je Batinić (HNS).

Na pitanje čemu uvode preferencijalno glasovanje kad ga u određenim okolnostima podređuju odlukama stranke, Batinić je odgovorio kako birači preferencijalno ne biraju samo kandidate, nego i stranke.

"Radi se o listama više stranaka, odnosno koalicijskim listama. Preferencijski glas ne znači samo preferencijski glas za ime i prezime nego i za političku stranku. To je naprosto tako", kazao je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju