SDP: Porast cijena rezultat rada Vlade koja nema gospodarski program

"Cijene hrane su u zadnja četiri mjeseca porasle 11 posto, inflacija je dosegla 6,4 posto, najviše u zadnjih šest godina, a sve je to rezultat rada Vlade koja nema ni gospodarski program niti energetsku strategiju", rekla je Milanka Opačić (SDP) u raspravi o SDP-ovoj interpelaciji o odgovornosti Vlade za suzbijanje negativnih utjecaja rasta cijena energenata na standard građana.

Pročitajte i ovo Nesvakidašnja ministrova poruka Isplati li se? Ovo je cijena kruha kad ga napravite sami, a građanima stigao savjet: "Ja isto eksperimentiram" Tajni kupci Dnevnik Nove TV u posjedu posebne liste koja otkriva dramatična poskupljenja: "Pizza sada košta kao 80 kuna, riba 150 eura po kili!"

Zato je, kaže, teško slušati da je riječ o demagogiji i nevažnoj interpelaciji "u situaciji kada se ne zna se ni kakvu jesen ćemo dočekati".

Opačić naglašava kako Vlada mora naći rješenje za takvu situaciju i reći hoće li to biti povećanje deficita, štednja ili veće porezno opterećenje bogatih, a umjesto toga ministar financija Ivan Šuker je, navodi Opačić, naglasak stavio na svoje probleme u sastavljanju proračuna. SDP pak predlaže smanjenje PDV-a, prvenstveno na dječje potrepštine.

Smatra da Vladine mjere neće pomoći najugroženijima u situaciji kada trećina građana sve potroši na dnevne potrebe, a sve ostalo im je luksuz, pa mogu, kako im je predloženo, uštedjeti npr. na cijeni struje samo tako da je niti ne troše.

Goran Marić (HDZ) je ustvrdio kako rješenje zasigurno nije u primjeni plivajućih trošarina i cijeni eurodizela od 8 kuna kao što to predlaže SDP jer bi daljnjim snižavanjem trošarina na energente državni proračun ostao bez 1,4 milijarde kuna godišnje, a cijena bi ionako porasla jer je to posljedica energetske krize u svijetu. Podsjetio je kako je unazad par godina cijena nafte porasla 3,5 puta, a eurodizel u Hrvatskoj 80 posto.

Marić je ustvrdio kako je zbog toga Vlada poduzela niz mjera da zaštiti standard najugroženijih, od usvajanja Zakona o minimalnoj plaći do povećanja oporezivog dohotka sa 1600 na 1800 kuna i niza strukturnih potpora.

S njim se složio i Josip Friščić (HSS) i naveo da se u situaciji kad se povećavaju cijene nafte, to mora ugraditi i "na pumpi". Posjetio je da je domaćinstvima omogućeno 60 posto niža cijena plina nego u slučaju da se izvozi, te da bi bila ugrožena proljetna sjetva da nije bilo poticaja i potpora.

Frišćić smatra da o porezima treba pričati, ali ne prioritetno vezati uz temu o socijalnom satandardu jer čovjeku koji ima 1.400 kuna prihoda i četvero djece svejedno je koliko košta litra eurodizela jer se, kako je rekao, ionako vozi biciklom.

Rekao je da će se založiti da nultastopana kruh i mlijeko ostane što dulje.

HNS-ovac Zlatko Koračević rješenje vidi u iskorištavanju potencijala obnovljivih izvora energije i navodi kako bi mogli uštedjeti 1,2 milijuna tona nafte kada bi se koristila poljoprivredna zemljišta i šumska masa za bio-gorivo.

Damir Kajin (IDS) predlaže pak potpuno ukidanje trošarina na naftne derivate i predlaže Vladi da proračun napuni oporezivanejm ekstraprofita monopolista. Pita se dokle će rasti cijene energenata i smatra da se bez INE i HEP-a, koji će u privatizaciju, nema energetske budućnosti Hrvatske.