Šangut je rekao da "kao žrtva logora osuđuje sve logore na svijetu i traži da sve one koji su organizirali logore na teritoriju Srbije sustigne pravda".
Pročitajte i ovo
Istaknuo je da Hrvatska svake godine organizira sjećanje na žrtve Vukovara 18. studenoga, ali, dodao je, Vukovarci -
ranjenici, zarobljenici i vojnici postali su žrtve tek nakon toga,
kada se dogodila Ovčara, Velepromet i logori u Srbiji.
Šangut je rekao da su danas poslali pismo veleposlanicima
akreditiranim u Hrvatskoj u kojima ih upozoravaju na logore na teritoriju Srbije 1991. i 1992. "Demokratska Hrvatska, koja se suočila sa svojom prošlošću (Jasenovac, Lora, Gospić, Medački džep), ima pravo tražiti od međunarodne zajednice da prisili Srbiju da se suoči sa svojom prošlošću - logorima koji su se dogodili nakon okupacije Vukovara", rekao je.
"Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora još je 1. rujna 2002. Državnom odvjetništvu dostavilo kaznenu prijavu pa se postavlja pitanje zašto na temelju nje davno nije otvorena istraga", rekao je.
Dodao je da se u prijavi vidi popis logoraša, imena zapovjednika logora i čuvara koji su ih tukli i ubijali te imena nekih ubijenih hrvatskih branitelja i civila.
Ustvrdio je kako svih ovih godina glavni državni odvjetnik Mladen Bajić govori da mu MUP nije dostavio određene podatke, a iz popisa se vidi da su sve žrtve pretežito Vukovarci, da su adrese poznate i da su svi voljni dati iskaze.
U nekim procesima u Hrvatskoj (Lora, Gospić) svjedoci su dolazili iz Srbije i BiH, što, kako je rekao, znači da se do svjedoka dođe kad se do njih želi doći.
Upitao je zašto Državno odvjetništvo prema žrtvi postavlja dvojni kriterij. Šangut smatra da je Bajić davno mogao uzeti
njihove iskaze i pokrenuti istragu.
Ustvrdio je kako je MUP Državnom odvjetništvu dostavio nekoliko stotina iskaza sa službenom zabilješkom.
Književnica Louise Lambrichs rekla je da potpuno podupire Šanguta jer misli da mladi naraštaji ne mogu graditi mir ako pravda nije zadovoljena te da je potrebno napraviti veliki posao na povijesnom pamćenju.
"Problem je što u Srbiji postoji prešućivanje povijesne stvarnosti, koje se ponavlja. Srbija nikad nije priznala svoju odgovornost u Drugome svjetskom ratu (kolaboracija s Hitlerom, logori za Židove, Srbija kao prva "Juden frei" zemlja) i sada joj Haaški sud pomaže da to ponovi i opet ne prizna svoju odgovornost", rekla je Lambrichs.
"Mit koji je proširen u Francuskoj i drugdje glasi da je Hrvatska kolaborirala s Hitlerom, a Srbija nije, a tu je problem", istaknula je.
Za ratne zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima
zatočenima u srpskim koncentracijskim logorima pravomoćno je osuđeno sedam osoba, a policija je od 1993. do sada razgovarala s 1242 bivša logoraša, od kojih je 645 bilo zatočeno u logorima na području Srbije i Crne Gore, a ostali u logorima na zaposjednutome hrvatskom području,
doznaje se u Državnom odvjetništvu.
