U nazočnosti najviših hrvatskih dužnosnika i predstavnika međunarodne zajednice u Erdutu je održana svečanost u povodu 15. obljetnice potpisivanja Erudutskog sporazuma.
Za njega je premijerka Jadranka Kosor zahvalila svima koji su pridonijeli da se sporazum potpiše i zaživi, ocijenivši ga prethodnicom i prvim korakom Hrvatske na putu u EU, ulaska u NATO te zajedništva, mira i suradnje, a predsjednik Ivo Josipović da je sporazum ključan događaj u novijoj hrvatskoj povijesti te kako su veliku ulogu u završetku mirne reintegracije imali SAD, UN i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
Vezani članci
Svečanosti pod nazivom 'Budućnost istočne Slavonije Baranje i zapadnog Srijema' nazočili su predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i Vladimir Šeks, bivša predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt i Ivica Vrkić, bivši predstojnik vladina Ureda privremene uprave za uspostavu hrvaske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Svečanosti je nazočio i saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.
Od stranih uglednika u Erdutu su bili prijelazni upravitelj UNTAES-a za hrvatsko Podunavlje Jaques Paul Klein, tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith te mirovini posrednik UN-a Thorwald Stoltenberg.
Uvodno izlaganje o značenju Erdutskog sporazuma, koji su 12. studenog 1995. u Erdutu i Zagrebu potpisali tadašnji predstojnik ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić te vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, podnijela je Vesna Škare-Ožbolt.
Rekla je kako je to bio 'posebno značajan doprinos hrvatske politike, predvođene pokojnim predsjednikom Tuđmanom, mirnu rješavanju procesa reintegracije Hrvatske. Pregovori nisu bili jednostavni, ali su rezultirali potpisivanjem toga važnog sporazuma koji je imao veliko značenje za budućnost Hrvatske i svih građana bez obzira na nacionalnost. U to vrijeme situacija u okružju nije bila nimalo jednostavna, bio je tu, među ostalima, novosadski korpus sa 140 tenkova i oko 30 tisuća vojnika bivše JNA.
Uz veliko zalaganje predstavnika međunarodne zajednice generala Kleina i mudrosti predsjednika Tuđmana i svih nas koji smo bili uključeni u stvaranje Erdutskog sporazuma, korak po korak problemi su se rješavali, rekla je Ožbolt. Posebno važne točke sporazuma odnosile su se na demilitarizaciju, stvaranje uvjeta za povratak prognanika, ali i omogućivanje ostanka srpskog stanovništva na prostoru koji je ušao u hrvatski ustavno-pravni poredak, kazala je Ožbolt.
Jedan od najvećih usjpeha mirovnih misija
Prijelazni upravitelj UNTAES-a za hrvatsko Podunavlje general Klein, posebno dirnut, kazao je kako zahvaljuje hrvatskoj vladi što ga je pozvala na današnju svečanost obilježavanja 15. obljetnice potpisivanja erdutskog sporazuma, ocijenivši ga jednim od najvećih uspjeha mirovne misije u svijetu. Misija je uza sve naoružanje u okružju i situaciji koja je vladala na tom prostoru izgledala nemogućom, no zajedno smo uspjeli, kazao je Klein. Dodao je kako se time ostvarila želja hrvatskog predsjednika Tuđmana i hrvatske vlasti da se hrvatsko Podunavlje mirno vrati u hrvatski ustavno-pravni poredak.
Zadovoljstvo je izrazio i mirovni posrednik UN-a Thorwald Stoltenberg, istaknuvši kako se 15 godina poslije Hrvatska razvila u zemlju "u koju se gleda s nadom u budućnost". Pohvalivši nedavni posjet srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru i njegovu ispriku, dodao je kako je bilo vidljivo da postoji dobra "kemija" i razumijevanje između dvaju predsjednika, Tadića i Josipovića.
Predsjednica vlade Jadranka Kosor rekla je da je sporazum trajna obveza te da se njegova temeljna načela poštuju kao obveza demokracije i suživota. Sljedeće godine Hrvatska će proslaviti 20 godina svoje neovisnosti, istaknula je, dodavši kako je hrvatska država uložila velik novac u razvoj i obnovu posebno stradalih hrvatskih županija osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske.
Predsjednik Ivo Josipović je, ocijenivši potpisivanje sporazuma ključnim događajem u novijoj hrvatskoj povijesti, rekao da su rane na ovim prostorima još bolne, duboke i da sporo zacjeljuju. Istaknuo je kako je važno da pravda mora biti zadovoljena te da svi koji su krivi moraju odgovarati, dodao je da je Hrvatska danas država koja pruža ruke prema svim susjedima, a da zagovornici radikalizma ne prolaze.
Predsjednik Sabora Luka Bebić je rekao da se teške posljedice rata još osjećaju, ali Hrvatska gradi svoju budućnost razvojem dobrosusjedskih odnosa, gospodarstva i budućnosti za sve svoje građane. Hrvatska je otvorena država, koja se prostire na najplodnijem tlu u Europi, s velikim resursima i razvojnim mogućnostima, istaknuo je. (HIna)
Pravila objave komentara