Hrvatska je apsolutno spremna za punopravno članstvo u EU, a sva svoja iskustva u prilagodbi zakonodavstva i ustava tijekom procesa pregovaranja spremna je podijeliti sa svim drugim državama regije, kazali su u ponedjeljak Ingrid Antičević-Marinović, predsjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo i Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
"Hrvatska je apsolutno spremna za punopravno članstvo u Europskoj uniji i mislim da će se to i dogoditi kako je planirano", kazala je Hini Antičević-Marinović u Sarajevu gdje je, zajedno s Grbinom, sudjelovala na međunarodnoj konferenciji o ulozi parlamenata u procesu europskih integracija koja je okupila predstavnike Europskog te 12 parlamenata država šire regije. Antičević-Marinović je ocijenila kako su iskustva Hrvatske dragocjena i za sve druge države regije.
>> Fuele: O odgodi ulaska Hrvatske u EU ne treba razmišljati
"Ono u čemu smo griješili možda je dragocjenije iskustvo za naše susjede poput BiH i Srbije da ne ponavljaju naše greške", kazala je Antičević-Marinović. Podsjetila je kako je normativni odnosno zakonodavni dio dosta kompliciran, no još uvijek predstavlja lakši dio posla.
"Ono što je nužno to je da postoji ozbiljna volja za provedbu zakona kada se on već donosi", kazala je Antičević-Marinović dodajući kako je nužno odustati od prakse da se jedno govori, a drugo radi. Poseban problem je, kako je ocijenila, to kako građani vide vlast, jer je ona uvijek odgovorna bez obzira na opstrukcije koje joj priređuju interesne skupine. Upozorila je i kako interes građana uvijek mora biti na prvom mjestu što uključuje, primjerice, i to kako zaštititi hrvatskog radnika, bez obzira što EU nikada nije govorila kako to učiniti. "Mislim da je na našoj vladi, a ona to i čini, odlučiti kako donositi što pravednije zakone", kazala je Antičević-Marinović.
Hrvatskoj puno lakše nego što će biti BiH
Peđa Grbin je također ocijenio kako iskustvo Hrvatske može puno značiti svim drugim državama koje pretendiraju na članstvo u EU. Upitnim, međutim, drži koliko su iskustva Hrvatske primjenjiva u slučaju BiH jer je riječ o specifičnoj državi s federalnim ustrojem. "Nama je bilo puno lakše u okviru jednog jednodomnog parlamenta dogovoriti kako politički konsenzus, tako i suradnju s tijelima izvršne vlasti. Samo se nadam da će BiH prihvatiti ono što je Hrvatska pokazala, a to znači konsenzus svih subjekata. Bez konsenzusa nema ulaska u EU", istaknuo je Grbin.
Predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH Božo Ljubić (HDZ 1990.) je tijekom rasprave na sarajevskoj konferenciji kazao kako je pridruživanje EU vjerojatno jedino pitanje oko kojega u toj državi postoji konsenzus, no ni s tom se konstatacijom nisu suglasili neki od zastupnika u BH parlamentu.
"Mislim da o tome zapravo nema konsenzusa. Neki u EU vide BiH kao državu, a neki njezine entitete", kazao je zastupnik Beriz Belkić iz Stranke za BiH (SBiH) pozvavši da se to stanje raščisti i objasni tko se za što zalaže jer u protivnom nikakvog stvarnog napretka na planu provedbe reformi neće biti.
Zastupnica Dušanka Majkić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odmah je konstatirala kako se u slučaju BiH uloga entiteta ne smije zanemariti. "Na entitetima je 70 posto odgovornosti za reforme koje traži EU", ustvrdila je Majkić konstatirajući kako stoga za BiH ne mogu biti primjenjiva rješenja drugih zemalja u kojima je na državnoj razini postojao koordinacijski mehanizam za provedbu reformi i prilagodbi standardima EU.
Tajnik Venecijanske komisije Thomas Markert ocijenio je kako će BiH morati mijenjati svoj ustavni ustroj ukoliko želi postati članicom EU. Istodobno je izrazio sumnju koliko će proces ustavnim promjena uopće biti izvediv s obzirom na način odlučivanja u BiH.
"Samo da podsjetim: BiH je već deset godina članica Venecijanske komisije, a za svo to vrijeme nije imenovala svog predstavnika u ovom tijelu jer o tome nije bilo moguće postići politički dogovor", kazao je Merkert. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
