'Onaj dan kad je objavljena nagodba s Daimlerom, neposredno smo od američkih tijela tražili sve informacije, ali do sada nismo dobili potrebni materijal', rekao je Bajić, odgovarajući na pitanje SDP-ovca Nenada Stazića kada se može očekivat rasplet te afere.
Pročitajte i ovo
Stazić se požalio da se taj slučaj u dijelu javnosti, ali i u Hrvatskom saboru koristi kao dokaz i 'oblik političkih podmetanja' protiv nekih visokih dužnosnika.
Bajić mu je uzvratio da 'zasigurno neće biti curenja podataka o toj aferi iz DORH-a', jer, kako je objasnio, ni osobno nema informacije o tome.
Anu Lovrin (HDZ) zanimalo je jesu li točne tvrdnje da su austrijska državna tijela zatražila podatke o poslovanju Hypo banke u Hrvatskoj, ali da im traženi dokumenti nisu dostavljeni.
'Traženi su samo podaci vezani uz nekakva ulaganja na području Istre i to je dostavljeno', odgovorio je Bajić.
'DORH nema potrebne afere oko afere Hypo'
Izvijestio je da je DORH 2007. poslao zamolnice Republici Austriji vezane uz poslovanje Hypo banke, ali da 'te stvari ne funkcioniraju, bez obzira na pravnu pomoć i bez obzira na to što koristimo Eurojust i druge institucije'.
Naglasio je pritom da za nedostavljanje podataka nisu kriva austrijska pravosudna tijela, jer ona takve podatke nemaju.
Bajić je izvijestio i da su predstavnici parlamenata Koruške i Republike Austrije tražili pomoć DORH-a oko afere Hypo, ali da im je odgovoreno da DORH nema potrebne dokumente, jer se oni nalaze u Austriji.
Izrazio je nadu da će austrijski parlament napraviti sve da od Hypo banke dobije potrebne dokumente te u tom smislu pozdravio osnivanje pododbora saborskog Odbora za unutarnju politiku, koji bi na tom poslu trebao surađivati s austrijskim parlamentom.
Bajić ocijenio da je DORH ispunio svoje zakonske obaveze
Podnoseći izvješće o radu državnih odvjetništava, Bajić je ocijenio da je DORH ispunio svoje zakonske zadaće.
Izvijestio je da je uspješnost optužnica visoka, a da u 'uskočkim' predmetima iznosi čak 94,2 posto. Tomu je, smatra, značajno pridonijelo stupanje na snagu novog Zakona o kaznenom postupku, koji je, 'unatoč otporu koji mu je pružao dio stručnjaka', DORH-u značajno olakšao posao kad je riječ o najtežim oblicima zlouporabe droge, korupcije i organiziranog kriminala te ratnih zločina.
Bajić je izvijestio da je DORH poduzeo posebne izvidne mjere protiv 873 osobe, a najčešće je riječ o prisluškivanju telefona.
Izvijestio je i da je neposrednom optužbom rezultiralo 47,9 posto kaznenih prijava, dok ih je 41,3 posto odbačeno.
'Odbačaja ima onoliko koliko ih treba biti'
S obzirom na visok postotak odbačaja, Nenada Stazića zanimalo je što DORH poduzima protiv onih koji podižu lažne kaznene prijave. 'Kaznene prijave prati i medijska kampanja, pa se događa da se podnesu lažne prijave i odmah dostave medijima. Odgovornost za to ne snosi nitko, a oni protiv kojih je prijava podnesena do njezina su odbačaja izloženi javnom linču', kazao je Stazić.
Dodao je da je posebno zabrinjavajuće kad takve prijave podnesu državna tijela, a napose policija, a često se, kaže, radi o prijavi protiv državnih ili lokalnih dužnosnika ili drugih javnih osoba.
Bajić mu je odgovorio da je odbačaja onoliko koliko ih mora biti, s obzirom na načelo legaliteta, a da je, kad je riječ o odgovornosti podnositelja, DORH na skliskom terenu, jer s jedne strane potiče prijavljivanje kaznenih djela, a s druge strane mora djelovati protiv lažnih prijava, za koje je teško dokazati da su podnesene u zloj namjeri, odnosno s umišljajem.
Požalio se i da ga je jedan osuđenik za gospodarski kriminal prijavio zbog zlouporabe položaja, a u parnici zatražio odšetu od 28 milijuna kuna. (Hina)
