Po predloženom zakonu, pravo na besplatnu pravnu pomoć dobili bi građani kojima bi plaćanje troškova postupka ugrozilo njihovu ili egzistenciju članova njihove obitelji.
Pročitajte i ovo
Riječ je o osobama s primanjima manjim od 1800 kuna po članu obitelji i koje ne posjeduju nekretnine vrjednije od najnižeg standarda stanovanja, odnosno 35 četvornih metara po osobi, te dodatnih deset četvornih metara za svakog drugog člana obitelji.
Ministarstvo pravosuđa procjenjuje da će se pravna pomoć moći koristiti tek od travnja iduće godine, za što će se u državnom proračunu osigurati 0,76 eura po stanovniku.
Emil Tomljanović (HDZ) smatra da će predloženi zakon na jednom mjestu i precizno regulirati problematiku koja je sada "rasuta" kroz niz zakona koji propisuju situacije u kojima država građanima snosi troškove postupka.
SDP-ovac Boris Šprem (SDP) upozorio je, međutim, da bi građani koji žele ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć uz zahtjev morali priložiti potvrde porezne uprave, centra za socijalnu skrb, rješenje o opskrbnini i niz drugih potvrda, što bi, smatra, umoglo dovesti u pitanje brzinu i efikasnost provedbe predloženog zakona.
Upozorio je i da nisu pripremljeni uvjeti za primjenu zakona, te da je potrebno donijeti niz podzakonskih akata.
"U ovom obliku u kojem je danas, zakon neće uopće, ili barem ne tako skoro, doživjeti svoju primjenu", ocijenio je Šprem.
S tim je suglasan i Goran Beus Richembergh (HNS), koji je upozorio da je među potencijalnim tražiteljima besplatne pravne pomoći mnogo izbjeglica i azilanata, starih i nemoćnih osoba, koji ne mogu putovati i prikupljati tražene potvrde.
I predviđena sredstva za financiranje besplatne pravne pomoći ocijenio je nedovoljnima, upozoravajući da država za besplatnu pravnu pomoć u 2010. namjerava potrošiti 24 milijuna kuna, a da se udrugama godišnje javi i do 70 tisuća tražitelja besplatne pravne pomoći.
U saboru je u tijeku stanka, nakon koje će zastupnici glasovati o ranije raspravljenim točkama i zaključiti treću sjednicu.
