Ukupni troškovi popisa iznose 174,917 milijuna kuna i sredstva će se osigurati u državnom proračunu, kazao je državni tajnik u Ministarstvu uprave Pavao Matičić. Prvi rezultati popisa bit će poznati do 30. lipnja 2011. godine, dodao je.
Pročitajte i ovo
Zakon utvrđuje da će se popisivati hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište, ali su odsutne dulje od jedne godine, kao ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati te studenti koji studiraju u inozemstvu.
SDP-ov Arsen Bauk osvrnuo se na predviđene troškove za održavanje popisa stanovništva i kazao kako oni pokazuju 'koliko su politikantske bile procjene koštanja referenduma o ZOR-u'.
Mjesec dana hodanja od kuće do kuće i upisivanje podataka, a potom i njihovo uređivanje, koštat će oko 175 milijuna kuna, a samo jedan dan referenduma, procjenjivalo se, koštao bi oko 180 milijuna kuna, kazao je.
'Tu se vidi koliko su bile napuhane i politikantske priče o cijeni referenduma', ustvrdio je.
Kritičan je i prema Matičićevoj tvrdnji da podaci dobiveni popisom stanovništva zbog metodologije prikupljanja neće biti usporedivi s drugim podacima o osobnom statusu jer, kaže, već ta ograda znači da ćemo dobiti popis stanovništva, ali ne i točne popise birača.
'Dobit ćemo popis stanovništva, a sudeći prema sudbini zakona o prebivalištu koji nije došao u drugo čitanje i dalje nećemo dobiti pravi popis birača', dodao je.
'Zbog krize razmisliti i o popisu u dva korala'
Danica Hursa (HNS) predlaže da se, zbog gospodarske krize, razmisli o održavanju popisa u dva koraka.
Prvi bi, kaže, bio slanje upitnika na adrese građana koji bi oni bili obvezni ispuniti i plaćenim pismom potom vratiti u ministarstvo, a drugi bi korak bio izlazak popisivača na adrese s kojih odgovor nije stigao. To bi, smatra, bio prilog štednji u trenucima gospodarske krize, a s time se složio i IDS-ov Damir Kajin.
SDSS-ov Ratko Gajica problematizirao je zakonsku odredbu da se popisom obuhvaća osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj uz uvjet da godinu dana nisu odsutne iz zemlje, ocjenjujući kako će ona nanijeti štetu 'manjinskoj grupaciji'.
Objašnjava kako problem nastaje kod izbjeglica koje su, kako je rekao, u nekoj fazi povrataka u Hrvatsku, i teško je utvrditi jesu li ili ne godinu dana odsutni iz zemlje.
Moglo bi se dogoditi da ih se ne obuhvati popisom stanovništva, a zapravo su građani RH, kazao je napominjući da rezultati popisa uvjetuju ostvarivanje mnogih prava.
HDZ-ov Emil Tomljanović naglašava važnost definicije 'uobičajenog mjesta stanovanja', kojom se kako je rekao, izbjegava da ista osoba bude uključena u popis stanovnika više zemalja ili da bude isključena iz popisa u bilo kojoj zemlji.
