Sabor: Potpora potvrđivanju Konvencije o naknadi štete žrtvama nasilja

Hrvatska bi, ratifikacijom Konvencije, preuzela obvezu nadoknađivati štetu žrtvama nasilja koje su, kao posljedicu nasilja, pretrpjele tjelesne ozljede i narušeno im je zdravlje, zatim uzdržavanim članovima njihovih obitelji, te u slučajevima kada je počinitelj nepoznat ili nema novca za naknadu štete.

Pročitajte i ovo Potraga za počiniteljem Jezivo nasilje u susjedstvu! Muškarac pretukao 14-godišnjaka: Dječak vrištao od bolova Nasilje nad ženama Poražavajuće brojke: Svaka treća žena doživjela je nasilje, evo koja je najnesigurnija okolina za Hrvatice

Potvrđivanje Konvencije u raspravi su podržali svi saborski klubovi, te pozvali na što skorije donošenje zakona koji će regulirati pitanje naknade štete žrtvama kaznenih djela nasilja, a što je i predviđeno Konvencijom.

Damir Kajin (IDS) ističe da bi država takvim zakonom pokazala odgovornost prema žrtvama nasilja i obeštetila ih, pa i u slučaju kada počinitelj kaznenih djela nije uhićen i ne može odgovarati pred zakonom, kao što je, kaže, slučaj s pljačkašima splitske pošte iz Srbije i BiH.

"Nakon što se balkanska mafija počela dodatno povezivati, što pokazuje pljačka splitske pošte gdje su bandi s Pala logistiku pružali vodeći članovi kaštelanske HVIDR-e, sve to ukazuje na potrebu donošenja takvog zakona", poručio je Kajin.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila je da u Hrvatskoj nasilje eskalira, što, ističe, zahtijeva čvrstu opredijeljenost države da se tome suprotstavi.

Naglasila je da zakon koji se planira donijeti ne smije ostati samo na razini proklamacije, već jasno regulirati naknadu štete žrtvama nasilja, budući da, upozorila je, položaj žrtve u hrvatskom kazneno-pravnom sustavu nije zadovoljavajući.

SDP-ova zastupnica upozorila je da se žrtve kaznenih djela nasilja koje zahtijevaju naknadu štete u pravilu upućuju na sudsku parnicu, koja je skupa i dugo traje, pa se, kaže, često događa da počinitelj nasilja izađe iz zatvora, a da žrtva ne dobije zadovoljštinu.

Stoga je, istaknula je, nužno zakonom propisati da kazneni sud, uz presudu počinitelju, odlučuje i o naknadi štete žrtvi.

Da praksa Državnog odvjetništva koje žrtve nasilja, odnosno njihove zahtjeve za naknadu štete, upućuje na sud, a ne prihvaća nagodbe, nije u skladu s načelom pravičnosti i društvene solidarnosti smatra i Ratko Gajica (SDSS), ističući potrebu većeg senzibiliteta države prema žrtvama.

Damir Sesvečan (HDZ) napomenuo je da obvezu donošenja zakona o naknadi štete žrtvama kaznenih djela nasilja ne propisuje samo Konvencija, već i Nacionalna strategija približavanja Hrvatske EU te plan usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom.