Hrvatska dobiva važan novi zakon, neki upozoravaju: "Ovo je otvaranje Pandorine kutije"

Hrvatski sabor u četvrtak je raspravio konačni prijedlog zakona o grobljima, kojim se predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990. godine, a koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku.

tri vijesti o kojima se priča Opalili mu masnu kaznu Policijska jurnjava na zapadu grada: Kad su sustigli vozača, uslijedio je šok zbrajaju štetu FOTO/VIDEO Užas na sjeveru Hrvatske: "To je prestrašno, sve je uništeno" očevid u tijeku Teška prometna nesreća, poginuo muškarac

Novi zakon donosi se nakon 27 godina, a zakonom se predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, i to u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu, kazao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana.

Povjerenstva će donositi odluke

Zakonom o grobljima propisuje se da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Tako će se u županijama formirati stalna Povjerenstva sastavljena od pet neovisnih stručnjaka koja će davati mišljenje o prikladnosti spornih spomenika, a među njima će obvezno morati biti povjesničar, pravnik, povjesničar umjetnosti i arhitekt. Mišljenje povjerenstva neće biti obvezujuće.

"Zakon je primjeren demokratskoj državi u 21. stoljeću, ne traži ništa više nego da groblja budu uređena sukladno zakonom, da natpisi na grobovima ne vrijeđaju moralne, vjerske i nacionalne osjećaje kazao je Bačić.

Prijedlogom zakona prvi put se uređuje i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje njima bit će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime RH preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.

"Pandorina kutija"

SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga ocijenila je da novi zakon otvara Pandorinu kutiju: "Zakon na prvi pogled djeluje kao tehnički zakon, ali u suštini otvara vrata diskriminaciji i arbitrarnosti. To nije samo pravni okvir za upravljanje grobljima, nego politički alat koji može produbiti podjele u našem društvu. Pod izlikom zaštite nacionalnih osjećaja otvara se Pandorina kutija povijesnog revizionizma i institucionalne diskriminacije."

Izrazila je brigu da se previše prostora ostavlja za subjektivno tumačenje vrijeđanja vjerskih i nacionalnih osjećaja: "Za jedne ćirilični natpis je uvredljiv, a za druge dio identiteta." Također, upozorila je da znamenja vezana za ustašku ideologiju, a koja se isto nalazi na grobljima, nisu predmet ovog zakona.

Neki bi i daljnje zabrane

"Nitko neće uklanjati natpise na ćirilici, ali hoće četničke spomenike", poručio je Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta.

Zakonom se uklanjaju spomenici postavljeni nakon 30. svibnja 1990. a tada nije bio ustaša u Hrvatskoj niti ustaških spomenika, ustvrdio je Tomislav Josić u ime DP-ova Kluba i dodao: "Ako je mislila na spomenike HOS-a, riječ je o legalnoj postrojbi koja je branila Hrvatsku i nije zakonom zabranjena."

"Tijekom Domovinskog rata ja nisam vidio u Vukovaru ni jednu osobu koja je imala na kapi ili šljemu 'U', za razliku od onih koji su nas napadali i imali ili kokardu ili petokraku. Da se mene pita, ja bih i jedno i drugo zabranio", rekao je Josić.

Prostor za manipulacije?

"Ako mišljenje povjerenstva nije obvezujuće vodi li to u samovolju?”, upitala je Irena Dragić iz SDP-ova Kluba i dodala: "Takav model otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije prošlosti, postoji stvarna opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivni politički obračun."

Mostov Zvonimir Troskot upozorio je na skraćivanje rokova za premještanje posmrtnih ostataka i smatra da je razlog omogućavanje potapanja Kosinjskog polja: "Tamo je 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku i glagoljici, a sada će se ovim zakonom 2031. moći potopiti taj centar hrvatske pismenosti i identiteta kako bi direktori HEP-a mogli dalje krasti na projektu hidrocentrale Kosinj."