Prijedlogom proračuna za iduću godinu Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši.
Pročitajte i ovo
Tijek rasprave pratite u nastavku:
15:45 Most se pita je li Vlada poštivala nacionalni program reformi kada je izrađivala proračun budući da nije predviđeno smanjenje PDV-a.
"Premijer je rekao da imamo gospodarski rast koji je rezultat povećane potražnje i izvoza, međutim od smanjenja PDV-a nema ništa", kazao je Tomislav Žagar i pozvao Vladu neka se drži obećanja. Zamjera i što se iz proračuna ne vide obrazovana reforma i reforma javne uprave.
15:30 HSS pozdravlja uravnoteženje prihoda i rashoda u proračunu, ali je nezadovoljan skupim državnim aparatom. "Država je mogla učiniti više kako bi smanjila državni aparat i učinila više za poduzetnike", ustvrdio je Davor Vlaović. Smatra također da je rast plaća prvo i osnovno pitanje, ali da se iz proračuna iščitava poruka da nije izgledno povećanje minimalne plaće. Smeta mu i 627 milijuna kuna više za materijalne troškove "Znači ima za automobile i računala, a nema za povećanje plaća radnicima", kazao je Vlaović.
15:20 Iz SDP-a poručuju da se u proračunu ne ogleda HDZ-ova tvrdnja da je demografska obnova ključna. Na demografiji se ne radi, gdje su novci za najavljenu agrarnu banku, hoće li biti novih zapošljavanja u ministarstvima i agencijama, pitaju iz SDP-a.
15:15 U projekciji proračuna do 2020. izdvajanja za znanost smanjuju se u postotku, tvrdi Branimir Bunjac (ŽZ) i HNS-u poručuje da Vlada izdvaja za sebe, svoju stranku, a da je HNS samo "prirepak". Živi zid neće glasovati za proračun, jer Vlada, kažu, ne želi prekinuti kriminal hrvatskih banaka i tako omogućiti rast BDP-a za jedan postotni bod iduće godine
15:10 Iz proračuna Ministarstva znanosti Vesna Pusić (Glas) iščitava da sljedeće godine neće biti ništa od Kurikularne reforme. Na prvi se pogled činilo da se iznos za reformu povećava za 24 milijuna kuna, no boljim uvidom jasno je da od osiguranih 33 milijuna kuna, 29 ide što na opremu, što na honorare, kaže Pusić, pa pozivajući se na procjenu Borisa Jokića da za reformu treba 500 milijuna kuna, zaključuje da će uz osigurana sredstva za nju trebati stotinu godina.
15:00 HNS pozdravlja planirano anuliranje deficita u sljedeće tri godine, rast plaća i mirovina, kao i svaku najavu rasterećenja gospodarstva i građana. Dobro je da se za Ministarstvo gospodarstva planira povećanje za 500 milijuna kuna za poticanje gospodarstva kroz različite programe, kaže Stjepan Čuraj.
14:45 Beljak, koji je stanku zatražio zbog stanja u prometu, ustvrdio je kako se, dok Hrvatsku muče demografski problemi, gube životi po hrvatskim prometnicama.
"Tamo gdje bi se moglo čuvati živote građana ne radimo ništa", ustvrdio je Beljak dodavši kako će njegova stranka predložiti izmjene zakona u skladu s najboljom europskom praksom.
Potom je svoju stanku opetovano usmjerio na Agrokor i saborsko istražno povjerenstvo optužujući vladajuće kako žele "zataškati i krivotvoriti povijest".
"HDZ je, igrajući slalom između zakona, ukinuo saborsko povjerenstvo, što je sramota, a mi ćemo iz opozicije raditi na tome da sto puta ponovljena laž ne postane istina", poručio je Beljak.
14:40 Konačno, nešto prije 15 sati, nastavljena je još jutros započeta rasprava o državnom proračunu za iduću godinu.
14:00 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i čelnici oporbenih klubova zastupnika nakon jednosatnih konzultacija su ipak postigli kompromis - predsjednik HSS-a Krešo Beljak dobio je priliku da se obrati po stanci koju je još prijepodne zatražio, što je bio "okidač" za višesatni kaos u sabornici, a nakon Beljaka rasprava je nastavljena replikama na prijedlog državnog proračuna za 2018.
11:44 - "U životu je opasno kad kažete neću nikad, pa se sami demantirate. Rekla sam da neću govorit o Povjerenstvu, ali moram. Ova tema je iz sapunice pretvorena u cirkus. Ono što se dešava u Saboru ima odjek u cijelom životu RH i u odgoju i odrastanju naše djece. Danas je netko nepoznati rekao da Povjerenstvo prestaje raditi i da svjedoci ne trebaju doći, a onima koji su došli rekao je: 'Odite doma.' Našoj djeci šaljemo poruku da kad dođu u školu, da im netko može reći da ne trebaju ići školu, da odu doma. Demokracija se uči. Često su neke odluke korak do provalije, mi smo na rubu provalije. Nesporno je da vladajući imaju dovoljan broj ruku. Ljudi moji, što ćemo učiniti od ovog Sabora kad sami ne poštujemo procedure, kad sami radimo kako hoćemo", zapitala se s govornice Anka Mrak Taritaš.
"Iz ovog visokog doma koju poruku šaljemo, može biti kako netko odluči. Dajte tu sapunicu i cirkus završite sukladno odredbama zakona, kako treba, nemojte završiti nasilno", rekla je Mrak Taritaš.
11:37 - "Ovo je jedan tako nasilan čin koji zahtijeva više stanki", rekao je o događanjima na za danas zakazanoj sjednici Istražnog povjerenstva za Agrokor Nikola Grmoja.
"Svjestan sam koliko god bili pokušaji da se obezvrijedi rad Povjerenstva, u kratkom roku uspjeli smo doći do zanimljive dokumentacije. Nije toliko bitno što svjedoci govore, bitno je do koje dokumentacije ćemo doći", kaže Grmoja.
11:33 - SDP-ov zastupnik i predsjednik istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić rekao je u srijedu nakon još jedne saborske stranke kako je "nepoznat netko" naložio saborskim stručnim službama da ne dolaze na sjednicu Povjerenstva i obavijeste svjedoke da ne moraju doći, te poručio da je to nezapamćen događaj.
"Postoje dvojbe oko tumačenje zakona, prestaje li povjerenstvo ex lege raditi ili ne, dvojbe dopuštam, no danas smo došli u situaciju da nepoznat netko nalaže stručnim službama da bez ikakve odluke, ne samo da ne dolaze na sjednicu Povjerenstva, nego nazovu svjedoke i obavijeste ih da ne moraju doći", kazao je Miljenić.
"Bez ikakve ovlasti netko je prekršio zaključak i odluku Sabora", ustvrdio je Miljenić tumačeći kako se, ako je većina mislila da povjerenstvo ex lege prestaje s radom, to moralo konstatirati.
"Dogodila se potpuna uzurpacija ovlasti Sabora, to je nezapamćeno, nedopustivo, to je nasilje ne samo nad opozicijom nego i nad građanima", kaže Miljenić.
"HNS i HDZ sebi su uzeli ovlast na koju nemaju pravo", proučio je i pozvao sve da pokušaju napraviti korak unatrag i pronaći rješenje.
HDZ-ov Branko Bačić uzvraća kako je činjenicu da Povjerenstvo po sili zakona prestaje s radom konstatirala većina članova istražnog Povjerenstva i o tome obavijestila tajnika Sabora, koji je pitao predsjednika Sabora kako trebaju postupati stručne službe.
"Predsjednik Sabora rekao im je 'izvolite provoditi zakon' i tajnik im je jedino mogao reći da ne trebaju do daljnjega sudjelovati u radu Povjerenstva", rekao je Bačić.
Šef HDZ-ova Kluba zastupnika naglasio je pritom da Istražno povjerenstvo nije ukinuto, nego po zakonu prestaje s radom.
11:18 - Dio saborskih klubova zatražio je stanku zbog prekida rada Istražnog povjerenstva za Agrokor. Sabor nastavlja s radom u 11:30 sati.
Kako je rekao Miro Bulj, stranku traži "zbog totalitarnog načina prekida rada povjerenstva o Agrokoru bez odluke Sabora."
Što se dogodilo sa Saborskim povjerenstvom pročitajte OVDJE.
10:55 - Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je prijedlog proračuna za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, pri čemu je rekao da je cilj Vlade okretanje potrebama hrvatskih ljudi te brže približavanje standardu života u Europskoj uniji.
"Prijedlog državnog proračuna za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. odražava jasnu politiku Vlade da ne trošimo više nego što imamo i da smanjujemo javni dug. Zbog toga je prijedlog proračuna realan“, rekao je Plenković, dodajući da se nastavlja s poreznim rasterećenjem i gospodarstva i građana.
Dodao je da se gospodarski rast ostvaruje na zdravim temeljima te da je on sada uravnoteženiji, s većim udjelom izvoza roba i usluga, u odnosu na rast prije krize.
Fiskalni su rezultati, tvrdi, bolji od očekivanih. "Smanjili smo poreze, snižena je stopa poreza na dobit. Porezni sustav danas je jednostavniji, prohodniji i pravedniji nego na početku našeg mandata", rekao je Plenković, dodajući da će nastaviti sa smanjivanjem proračunskog manjka.
10:35 - Kažimir Varda (SMSH) rekao je da u Saboru sjedi 21 diplomirani pravnik. "Želim obraniti pravnu struku pa pozivam kolege pravnike u Saboru da stanemo iza tumačenja zakona. Kad se norma donese, politike više nema, onda je politikanstvo. Zakon je u ovom slučaju vrlo jasan", rekao je Varda, dodajući da i njega zanima što je s Agrokorom, ali Istražno povjerenstvo mora prestati s radom pošto je istraga postala pravomoćna.
10:32 - Stjepan Čuraj (HNS) rekao je da Istražno povjerenstvo za Agrokor mora prestati s radom po sili zakona. "Ljudi nas gledaju, kreditori, investitori, dobavljači i sami zaposlenici. A to su njihove sudbine", rekao je Čuraj.
Branko Bačić (HDZ) odgovorio je Bernardiću podsjećajući da je HBOR odobravao kredite Agrokoru u vrijeme Vlade Zorana Milanovića. "Zaboravlja se da je u to vrijeme eksplodirao dug Agrokora, tada se zadužio za milijardu eura kod Sberbanke. Pojedini su ministri tada Todoriću čestitali na najboljoj investiciji u regiji", rekao je Bačić, prozivajući SDP-ovce za selektivno pamćenje.
Bačić je ponovio stav HDZ-a da Istražno povjerenostvo za Agrokor prestaje s radom po sili zakona.
10:23 - Branimir Bunjac (Živi zid) kritizirao je ministra zdravstva Milana Kujundžića zbog izjava o nabavci lijeka Spinraza za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije.
"Imamo ministra koji je ne samo netaktičan nego je produžio liste čekanja i dugove u zdravstvu. Ministarstvo zdravstva godinama dopušta da se državi lijekovi prodaju po 20 posto skupljoj cijeni nego u drugim državama. Ta bi sredstva bila više nego dovoljna da svi koji trebaju skupe lijekove dobiju ih na raspolaganje“, upozorio je Bunjac, dodajući da je žalosno što je u Hrvatskoj zdravlje dostupno samo odabranima.
"Na ovakvim primjerima vidi se smisao imanja vlastite države. Naš je osnovni posao da zaštitimo prije svega najranjivije i bespomoćne", pozvao je Bunjac da tijekom rasprave o proračunu pomognu oboljelima od spinalne mišićne atrofije.
10:18 - "Hrvatska ima oko tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a od toga se koristi oko milijun i pol hektara. Oranice i vrtovi čine najveći broj, negdje oko 841 tisuću hektara, ali to je pad za oko 20 tisuća u odnosu na 2005. godinu. Najveći je pad kod povrtnjaka, s osam tisuća na 2150 hektara, što znači da obiteljska seoska gospodarstva u Hrvatskoj nestaju. A povećale su se livade i pašnjaci za 233 posto, no ozbiljno je pitanje što iza njega stoji", rekao je Milorad Pupovac, koji je rekao i da se za 50 posto smanjila proizvodnja pšenice u ondosu na 1991. godinu, a vrlo je slično i sa stočarstvom.
10:04 - Tomislav Panenić prozvao je ministra Tomislava Ćorića zbog najave nastavka uvođenja razdjelnika. "Ako je to cijena koalicije s HNS-om, onda je to na štetu hrvatskih građana. Kada dođe do toga da cijena dođe do krajnjeg građanina koji će biti prisiljeni nastaviti ugrađivati, onda je to pitanje političke odgovornosti i nerazumijevanja problema", rekao je Panenić, dodajući kako se nada da će se uvažiti studije.
9:57 - Najnovija saznanja vezana uz kredit HBOR-a Agrokoru pokazuju očitu umješanost članova Vlade koji su dali kredit od 400 milijuna kuna Agrokoru koji je bio u problemima, rekao je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, pitajući po čijem je nalogu u tako ekspresnom roku HBOR dao kredit Agrokoru. "Netko za ovaj slučaj mora odgovarati", poručio je Bernardić, dodajući da je ministar Zdravko Marić u trenutku davanja tog kredita sve znao.
"Ovo je nastavak filma zvanog pretvorba i privatizacija", poručio je Bernardić, pitajući zbog čega se sada želi ukinuti saborsko povjerenstvo za Agrokor.
"Pozivam Plenkovića da prestane glumiti napuhanu veličinu i da počne rješavati hrvatske probleme. Kakav premijer, takav i proračun - napuhan i prazan", rekao je Bernardić, dodajući da nema niti jedne reforme.
9:33 - U Saboru je prisegnula Helenca Pirnat Dragičević, nova pravobraniteljica za djecu. Nakon toga uslijedili su zahtjevi za stanku, a ovoga puta bilo ih je čak devet.
O Agrokoru žele govoriti Arsen Bauk (SDP), nezavisni Željko Glasnović, Tulio Demetlika (IDS), Božica Makar (HNS) te Kažimir Varda (SMSH). Mostov Tomislav Panenić tražio je stanku zbog najave daljnjeg uvođenja razdjelnika, Milorad Pupovac (SDSS) zbog iseljavanja, Branimir Bunjac (Živi zid) zbog problema oboljelih od spinalne mišićne atrofije, a Branko Bačić (HDZ) nakon stanke namjerava reći koju o aktualnoj političkoj situaciji.
Što donosi novi proračun?
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.
Porezni se prihodi sljedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna. Porez na dobit projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirane su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su u iznosu od 14,9 milijardi kuna, od čega su 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
Ukupni su rashodi planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2018. iznosit će 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni su razlog rasta izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama.
Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijski rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova smanjuju za više od 700 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu.
Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijardi kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, otpada na poljoprivredu.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna. Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine.
Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su u iznosu od 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja od 4 milijarde kuna. (Hina)
