Dobrović kritizirao Vrdoljaka: Pretpostavljam da tu ima posla i za DORH

13:20 - HDZ-ov zastupnik, nekadašnji ministar financija Ivan Šuker poručio je u ponedjeljak, u saborskoj raspravi o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2016., kako je došlo vrijeme da se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) vrati u državnu riznicu. 

Pročitajte i ovo Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi SDP nezadovoljan Primorac se pohvalio u Saboru: "Plenković i ja smo još jači od pilota iz Top Guna"

Prije tri godine, kad je HZZO izdvajan iz riznice rečeno je da će se time riješiti svi problemi u zdravstvu, danas imamo dug zdravstva veći od 3,5 milijardi kuna, istaknuo je Šuker i poručio da je došlo vrijeme da se HZZO vrati u državni riznicu.

I SDP-ov Željko Jovanović (SDP) rekao je kako je hrvatsko zdravstvo "jako, jako bolesno" i da je "praktično pred kolapsom".

Država ovog trenutka duguje više od 2 milijarde kuna HZZO-u, dugovi zdravstva su 8 milijardi i ozbiljno prijete da se sustav zdravstva raspadne, rekao je Jovanović te upozorio da dug bolnica iznosi oko 2, 8 milijardi kuna i više ne trpi nikakvo odlaganje. Ministar zdravstva ne nudi rješenje, a država ne plaća obveze prema HZZO-u, ustvrdio je Jovanović pitajući ministra financija što se čini da zdravstveni sustav ne kolabira.

Ministar financija Zdravko Marić složio se sa Šukerovim procjenama o HZZO-u. naglasivši kako je "evidentno" da izdvajanje HZZO iz državne riznice nije riješilo nikakve probleme u samom zdravstvu.

"Imamo kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, ali s druge strane evidentno fiskalno i financijski (sustav) nije održiv", rekao je Marić poručivši da će njegovo Ministarstvo napraviti ključan iskorak da se sustav stabilizira, najvećim dijelom na rashodnoj strani zdravstvenog sustava. 

Marić: Koncem ožujka dug zdravstva 8, 1 milijardi kuna

Ministar Marić je iznio podatak kako je koncem ožujka ove godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio 8, 1 milijardi kuna, od čega na bolnice 'otpada' oko 4, 9 miilijardi, preostali dio duga je dug HZZO-a.

Podnoseći Saboru godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, ministar financija također se pohvalio povijesno niskim deficitom.

Otkad pratimo našu fiskalnu politiku i proračun po ESA metodologiji imamo najniži deficit, iznosio je 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, istaknuo je Marić.

Proračunski prihodi lani su, u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116, 8 milijardi kuna, dok su rashodi rasli za 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, uslijed čega je i zabilježen povijesno niski deficit, od 0,8 posto BDP-a.

Nastavimo li s takvim rezultatima, s ovakvom poduzetničkom klimom, u godinama koje slijede možemo očekivati i daljnje pozitivne pomake, zaključio je ministar financija Marić.

Gospodarski rast lani je bio na razini tri posto, najveći je rast ostvaren kod izvoza roba i usluga, značajna rast polučila je osobna potrošnja te investicije. Industrijska proizvodnja rasla je za 5 posto, trgovina na malo 4, noćenja turista devet posto.,..

Revizija: Izvještaju uvjetno mišljenje

Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, Državna revizija dala je uvjetno mišljenje. Iako je velik broj preporuka Revizije proveden, neke se nepravilnosti ponavljaju, a najvećim se dijelom odnose na donošenje provedbenih propisa, rekao je glavni državni revizor Ivan Klešić konkretizirajući kako, primjerice, nisu utvrđena mjerila za izračunavanje iznosa koja iz državnog proračuina treba doznačiti HZZO-u za određene grupe osiguranika.

Dobrović kritizira Vrdoljaka

12:58 - Mostov Slaven Dobrović u kritikama i optuživanju Ivana Vrdoljaka kaže kako su pri analizi ugovora sklopljenih s proizvođačima obnovljivih izvora energije primijećene brojne nepravilnosti te kako je riječ o vrlo povlaštenim uvjetima poslovanja.

''Što se nepravilnosti tiče mi smo o tom izvijestili određene službe dakle sasvim sigurno tu ima puno neobičnih situacija dakle ja se nadam da će se to razmotriti od institucija pa ćemo čuti mišljenje o tome'', rekao je Dobrović.

Na pitanje misli li da tu ima posla i za DORH odgovorio je: ''Pretpostavljam, ja se nadam da će oni vidjeti da tu itekako postoje stvari za razmotriti.''

12:18 - Gordan Maras nakon stanke je progovorio o konstituiranju zagrebačke Gradske skupštine. Naime, konstituirajuća sjednica Skupštine odgođena je, jer je Branko Lustig s Bandićeve liste odbio dati potpis za preimenovanje Trga maršala Tita.

Konstituirajuću sjednicu zagrebačke Gradske skupštine koja je trebala početi u ponedjeljak u 10 sati, ministar uprave Lovro Kuščević odgodio je za 13 sati, zbog toga što, kako je rečeno, kvorum još nije ispunjen tako da se ne mogu donositi pravovaljene odluke.Uoči konstituirajuće sjednice Gradske skupštine bilo je najavljeno potpisivanje sporazuma o suradnji stranke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti i njezinih partnera, s HDZ-om i Listom grupe birača nositeljce Brune Esih, zbog čega je sjednica i kasnila oko 30 minuta kada je najavljena njezina odgoda. Kazao je da ono što se događa određuje smjer u kojem će se odvijati hrvatska politika u narednim godinama. ''Radi se o nakaradnoj strani politike gdje uopće nije bitno što je važno za građane, što trebaju, nego da se nameću teme koje su 70 godina iza nas'', kaže Maras .

''O ovome će se pričati u cijeloj Europskoj uniji'', rekao je.

''Želim da Hrvatska i Zagreb budu ono što jesu, zasnovani na temeljima antifašizma'', kaže Maras te dodaje da ova zbivanja određuju politiku kakva će biti u sljedećih 50 godina. 

11:55 - SDP je zatražio stanku zbog, kako su rekli, nakaradne situacije koja se događa u gradskoj skupštini Zagrebu.

11:43 - Prihodi državnog proračuna u 2016. su u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116, 8 milijardi kuna, dok su rashodi rasli za znatno nižih 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, uslijed čega je i zabilježen povijesno niski deficit, od 0,8 posto BDP-a.

Najveći su udio u ukupnim prihodima lani imali porezni prihodi, koji su ostvareni u iznosu od 71,7 milijardi kuna, 5,4 posto više nego godinu prije. Pritom su rasle gotovo sve kategorije poreznih prihoda, posebno porez na dobit, za 15 posto.

Ukupni su rashodi proračuna lani iznosili 120,2 milijarde kuna, rasli su u odnosu na 2015. godinu za 1,6 posto, pri čemu su rashodi iz tzv. općih izvora, odnosno oni koji utječu na deficit, smanjeni za 830 milijuna kuna.

Sabor će zaključiti sjednicu u petak 14. srpnja glasovanjem o svim raspravljenim točkama nakon čega zastupnici odlaze na ljetni odmor koji će trajati do rujna.

10:25 - Ministar financija Zdravko Marić prilikom prezentacije izvještaja podsjetio je da su pokazatelji kada su prošle godine u ožujku predstavljali proračun, procjena gospodarskog rasta bila dva posto. ''Taj rast se ostvario bolje od očekivanog – bio je tri posto'', kazao je Marić napomenuvši da je najveći rast bio kod izvoza roba i usluga te osobne potrošnje.

10:21 - Nakon aktualnih tema o kojima su zastupnici govorili, na dnevnom je redu izvještaj o izvršenju državnog proračuna Hrvatske za 2016. godinu i primjeni fiskalnih pravila za 2016.

Most traži krivca za poskupljenje struje

10:17 - Saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić zapitao se, nakon stanke koju je zatražio u Saboru, hoće li ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kada dođe do povećanja struje, građanima objasniti tko je za to krivac - svi političari ili samo jedan koji je njihov koalicijski partner te snosi li taj krivac odgovornost ili će se za godinu-dvije njega vidjeti na nekoj dogovrenoj funkciji.

"Ključni krivac je Ivan Vrdoljak koji se sada u novom dogovoru izvukao da ne bude jako vidljiv", rekao je Panenić.

Da nije bilo potpisanih ugovora kakvi jesu, kazao je, sada ne bismo bili u situaciji u kojoj jesmo.

"Polako se vraća Sanader i Čobanković, a jedino mi koji nismo krivi moramo otići jer svaki put kad iziđemo govorimo o problemu i kako su neko iskoristili cijeli sustav", ustvrdio je Panenić.

HNS-ovac Stjepan Čuraj, braneći bivšeg HNS-ovog ministra odgovorio je kako nije istina da je prijašnja vlada odgovorna ili, dodao je, "ne daj Bože insinuacija pogodovala određenim investitorima, kada se radilo sve da se to maksimalno anulira u suradnji sa svim institucijama, kako bi se zaštitila država od mogućih tužbi što se može vidjeti iz dostupnih dokumenta hrvatskog operatera tržišne energije".

"Ako je netko smanjio nešto sa 21 na 14 milijardi kuna onda se ne može reći da je pogodovao", ocijenio je Čuraj rekavši kako u takvoj političkoj raspravi ne želi sudjelovati.

HDZ-ov Branko Bačić poručio je da, kada se govori o krivici pojedinog ministra ili vlade, treba sagledavati cjelokupnu problematiku isporuke električne energije s jedne strane, ali s druge strane i činjenicu da smo u obvezi osigurati veće količine energije iz obnovljivih izvora a koja je sama po sebi skuplja i zato treba doći do kompenzacije.

O svemu tome, ističe, trebalo bi ipak razgovarati hladne glave.

"Tranzicijom energetskog sektora s emisijama u onaj bez emisjia ima svoju cijenu. Taj prijelaz je naša obveza koju smo preuzeli, a supotpisnici smo i Pariškog sporazuma o klimi. Toga smo svjesni kad smo ulazili u EU kad smo odlučili financirati obnovljive izvore energije. Posljedica toga je i da se taj sektor subvencionira za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva", pojasnio je Bačić.

9:38 - Zastupnici su zatražili stanku kako bi govorili o raznim temama. Među njima su elementarna nepogoda koja je zadesila Krapinsko-zagorsku županiju, jučerašnje izjave ministra Milana Kujundžića, poskupljenje struje te nacionalni dan Nikole Tesle.

8:25 - Raspravom o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna Hrvatske za 2016. godinu i o primjeni fiskalnih pravila za 2016., Hrvatski sabor nastavlja četvrtu sjednicu i ulazi u posljednji tjedan redovnog zasjedanja prije ljetne stanke. (I.D. / Hina)