Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Patrick Robinson, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, izjavio je u Zagrebu da konačnu ocjenu o suradnji neke zemlje s Haaškim sudom, pa tako i Hrvatske, donosi tužitelj ICTY-ja.


'To je tužitelj', rekao je Robinson odgovarajući na pitanje novinara tko daje konačnu ocjenu o suradnji s ICTY jem. Robinson je doputovao u Zagreb jučer, a danas se sastao s predsjednikom Vrhovnog suda, Brankom Hrvatinom i sucima istog, s kojima je razgovarao o naslijeđu ICTY-ja te o ideji osnivanja informativnih centara u zemljama regije. 'Sastanak je bio vrlo otvoren, imali smo odlične razgovore. Teme kojima smo se bavili su bile naslijeđe ICTY-ja. Raspravljali smo i o ideji osnivanja informativnih centara u zemljama regije', rekao je Robinson u izjavi za novinare nakon susreta. On je najavio da će u rujnu u Den Haagu biti održana konferencija o globalnom i institucionalnom naslijeđu ICTY-ja te da će se isti mjesec održati sastanak u Sloveniji na kojemu će se podrobnije razmatrati ideja o osnivanju informativnih centara.

Vezani članci Slika nije dostupna Haagu poslana studija o zajedničkom zločinačkom pothvatu Slika nije dostupna Karadžić uvjetuje branitelja iz bivše Jugoslavije

'Želja nam je da ti informativni centri budu neka jezgra oko koje će se okupljati razne službe, uključujući memorijal, centar za pomirbu kao i centar za izgradnju kapaciteta', kazao je Robinson. Također se razgovaralo o tome kako su organizirani sudovi da bi se bavili predmetima ratnih zločina. 'Složili smo se da je najteži izazov kako za ICTY tako i za sudove u Hrvatskoj kada je riječ o ratnim zločinima kako ubrzati suđenja, a da pritom ostanu pravična', rekao je predsjednik Haaškog suda. Dodao da se upravo radi na tome da se svi zapisnici prepišu, naime da se snimljena svjedočanstva na Haaškom sudu zapišu i na jezicima BiH, Hrvatske i Srbije. Hrvatin je rekao novinarima da su u razgovoru s Robinsonom dotaknuta brojna profesionalna, stručna pitanja. 'Ono što smo željeli razjasniti i naglasiti jest upravo naša težnja da svi kazneni postupci, a posebice oni za najteža kaznena djela, u koja ulaze svakako i suđenja za ratne zločine, trebaju biti provedeni pred nepristranim sudom, pred neovisnim sudom i pred stručnim sucima', kazao je istaknuvši da je iznimno važno ubrzanje tih postupaka.

Također je rekao da se razgovaralo o konkretnim mogućnostima korištenja dokumentacije koju Haaški sud prikuplja i prikupio je u dosadašnjem razdoblju, te da su se dotakli osjetljivog pitanja specijaliziranih sudova. Svakako da su prijevodi najznačajnijih odluka Haaškoga suda od vrlo velikog značaja i bit će publicirani i korišteni u našoj sudskoj praksi, kazao je. Hrvatska ima četiri specijalizirana suda za ratne zločine, odnosno četiri županijska suda koji imaju specijalizirane suce i koji, po ocjeni Hrvatina, taj posao dobro obavljaju. 'Uočili smo ono zajedničko, a to je da su postupci u ratnim zločinima u ranim devedesetima bili opterećeni nedostacima, a to su bile vrlo loše postavljene optužnice, površna suđenja i isto takve obrane, ali smo isto tako uočili i potvrdili da se to u bitnome promijenilo i da su danas postupci pred našim sudovima i nepristrani i vođeni pred stručnim sucima', istaknuo je Hrvatin. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju