Regija JI Europe deficitarna energijom, ovisna o uvozu

Regionalni okrugli stol "Sigurnost i stabilnost opskrbe kroz povezivanje nacionalnih energetskih sustava" održao se dan uoči Energetskog summita u Zagrebu na kojem će o opskrbi i transportu energenata raspravljati čelnici desetak zemalja jugoistočne Europe i Rusije.

Pročitajte i ovo Putinova prijetnja Prijeti li Europi veliki sukob? Vojni stručnjak kritizira potez jedne članice NATO-a: "To je amaterizam u vojnom smislu" Sprječavanje katastrofa Upozorenje Svjetske banke: "Zapadni Balkan mora uložiti 37 milijardi dolara!"

Vodeći ljudi energetskog sektora zemalja regije okupljenih u Energetsku zajednicu (EZ) usvojili su na kraju skupa Deklaraciju koja će u nedjelju biti predstavljena sudionicima summita, a u kojoj podupiru regionalne vlade u daljnjem osiguravanju okvira poslovanja koji će pogodovati dostupnosti i slobodnom transportu energije po slobodnim tržišnim uvjetima.

Energetska poduzeća spremna su u tom smislu pružiti potporu realizacijom novih infrastrukturnih projekata, kao i na suradnju i izravne kontakte u realizaciji zajedničkih interesa, dodaje se u Deklaraciji.

Govoreći o energetskom stanju u regiji, ravnatelj Instituta "Hrvoje Požar" Goran Granić ocijenio je da zemlje koje čine EZ - Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, UNMIK (Kosovo), Rumunjska i Bugarska nisu dovoljno infrastrukturno povezane.

Po njegovim riječima, u tim je zemljama naglašen socijalni aspekt troškova energije, a neriješeni politički problemi usporavaju harmonizaciju energetskog zakonodavstva.

Granić smatra da EZ ne može riješiti probleme pojedinih zemalja i biti investitor u energetsku infrastrukturu, pa bi zemlje same trebale raditi na povezivanju transportnih sustava, razvoju regionalne burze energije i usklađivanju zakonodavstva.

O investicijama hrvatske Vlade u energetsku infrastrukturu govorio je pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić koji je najavio da će se do 2010. godine uložiti 440 milijuna eura u daljnju plinifikaciju Hrvatske.

U planu je i projekt Jadranskog plinskog prstena koji bi plinovodima povezao Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Italiju, kao i gradnja terminala za ukapljeni plin na sjevernom Jadranu, koji bi smanjio ovisnost Europe o ruskom plinu.

Vezano za naftu, Tomšić je istaknuo kako Mađarska i Slovačka pokazuju sve veći interes za transport nafte Janafovim naftovodom iz terminala u Omišlju, a kada je riječ o električnoj energiji u planu je skoro potpisivanje ugovora o gradnji dalekovoda od Osijeka do mađarskog Pečuha, kao i gradnja novih objekata za proizvodnju električne enegrije.