'Ja ne znam na koju nogu ste se danas ustali da bi to mogli reći'

13.25  Potpredsjednik Sabora Nenad Stazić odredio je stanku do 15 sati, nakon koje će uslijediti replike na izlaganja Juhasa i Kajina

Pročitajte i ovo NI ZA SVETOG PETRA KAJGANU Drugi čovjek NATO-a dolazi na saborski odbor, ali oporba ne: "Ma da dođe sveti Petar ne mijenjamo stav!" Sve je zakuhao Božinović uvjeren: "Milanović je od NSATU misije htio napraviti priču"

13.19 Šandor Juhas rekao je kako za njega to nije referendum o ćirilici, nego se radi o upotrebi jezika svih nacionalnih manjina. Da se to ljudima objasnilo na taj način, vjeruje, da bi bio upitan broj potpisa koji bi se prikupili.

Kajin je na početku izlaganja rekao da je duboku uvjeren da idemo ne samo nazad, nego naprosto dolje.

'Ja neću niti smijem 2014. uspoređivati s 1941. Neću niti smijem staviti znak jednakosti između te dvije godine. Međutim, ovaj referendum je jedna opasna politička inicijativa. To je opasna politika. Duh je pušten iz boce i može ugroziti ne samo manjine, nego zemlju', rekao je Kajin.

'Rat se u Hrvatskoj nije vodio zbog ćirilice i zbog nje sigurno nije došlo do žrtava', poručio je. Ni na samom referendumu ne mogu se u pitanje dovoditi temeljna ljudska prava', smatra Kajin.

'Ako ovo prođe zašto sutra primjerice ne bi mogao proći referendum da se svi Srbi imaju iseliti ili prekrstiti, itd', kaže Kajin koji smatra da broj prikupljenih potpisa govori puno o nama.

12.58 Hodžić očekuje od ustavnog suda da će se rukovoditi strukom, neopterećeni bilo kakvim političkim stajalištima. Očekuje da će struka reći svoje, a on se toplo nada da će odgovor biti da se radi o protuustavnom pitanju.

Tomislav Klarić (HDZ) rekao je kako se Vukovarom dan danas šeću oni koji su ubijali. 'Nije trebalo u ovo vrijeme u okviru mraka bacati ljudima ranu na sol zbog čega je došlo do ovoga', rekao je i dodao da za Vukovar nitko nije odgovarao.

Hodžić je rekao da se zna što se pjevalo u Vukovaru, ali podsjetio da danas gradimo svoju državu i donosimo zakone koje smo dužni provoditi.

Kosor smatra da Sabor mora prije slanja prijedloga Ustavnom sudu odlučiti je li pitanje u skladu s Ustavom ili ne. 'Mi uz odluku da pitanje pošaljemo na ocjenu ustavnosti, moramo imati hrabrosti odlučiti se i glasati da je pitanje u skladu ustavom i zakonom ili nije', poručila je.

Marasović je Hodžiću rekao da se opet potužio da im Hrvatska ne da neka prava.

'Hrvatska je uvijek dala, i u nesretnoj državi 40., 41. je napravljena džamija, a onda je došao socijalizam kad u BiH niste smjeli raditi džamije, u Zagrebu se napravila, pa džamija u Rijeci najljepša u Europi. Svatko tko je Srbin hrvatski branitelj treba mu dati duplo veću penziju. Ali po čemu je on diskriminiran?', pitao se Marasović.

'Što mislite da je na groblje u Srebrenici staviti natpis na ćirilici, što bi rekli na to? Bili to bilo nepošteno? To su drugovi u Vukovaru išli staviti, na Ovčaru natpis. Je li to Hodžiću u redu?', nastavio je.

Hodžić mu je odogovorio da je upravo potaknuo nešto o čemu je govorio u više navrata. Poručio je da u Sebrenici stoji natpis na ćirilici koji nikome ne smeta.

12.42  Nedžad Hodžić rekao je da se nada da će pitanje biti odbačeno kao protuustavno i da referenduma neće biti, te da će se pitanje maknuti jer se previše vremena izgubilo na nešto do čega nije trebalo doći.

'Da smo to vrijeme potrošili da ljudi u ovoj zemlji uče ćirilicu bili bi obrazovaniji', rekao je razočarani Hodžić koji smatra da smo danas puno manje europejci nego smo bili prije godinu ili dvije dana.

Na kraju je podsjetio da Hrvatsku nisu stvarali samo pripadnici hrvatskog naroda. Pripadnici nacionalnih manjina dali su nesrazmjeno velik dopinos i u broju onih koji su sudjelovali i poginuli, rekao je.

Poručio je da se manjinama svašta događalo u Hrvatskoj, ali ipak su njihovi pripadnici vjerovali u tu zemlju. Naglasio je, kao i na početku, da će podržati slanje pitanja na ocjenu ustavnosti.

12.35 Replicirajući Sponzi, Ante Babić objasnio je da u Istri dvojezične ploče postoje iako talijanska manjina ne čini 30 posto stanovništva jer to nikome ne smeta. 'Nitko ne uskraćuje pravo manjinama na jezik i pismo, ali u slučaju Vukovara rane su još svježe', rekao je i dodao da se s ćirilicom mora pričekati. Sponza je odgovorio da se manipulira Vukovarom. 'Bitno je ne slušati, nego čuti što netko govori. Da ste pažljivo slušali, precizno bi razumjeli' , poručio je.

12.20 Jadranka Kosor rekla je da moraju odlučiti hoće li pitanje poslati na ocjenu Ustavnom sudu. 'Moje mišljenje jest da bi Sabor trebao odlučiti je li ovo u skladu s ustavom ili ne, ali sve rasprave koje idu za tim da se govori o žrtavama jesu dobre uz ovu raspravu, ali očekujem da budu vjerodostojne', rekla je.

Radin je rekao da bi on bio prvi koji bi potpisao da se u dnevni red uvede poseban zakon o pijetetu grada Vukovara. Marasoviću je rekao da u njemu otkriva antifašista što je ugodna novost.

Josip Đakić Radinu je rekao da je sve nabrojao, ali je zaboravio slijed događaja koji su doveli do trenutne situacije, te spomenuo postavljanje ploča tijekom noći.

'U više navrata u Saboru sam govorio o hrvatskoj manjini u europskim zemljama. Ne samo to, posjećivao sam ih. I slažem se s vama da bi trebali posvećivati veću pozornost hrvatskoj manjini', rekao je Babiću koji je to spomenuo i dodao da bi se trebalo dati više novaca za Hrvate izvan Hrvatske.

Dragutin Lesar prisjetio se dijela Radinove rasprave u kojem je rekao da nije sretan jer pitanje ide pred Ustavni sud. 'Hrvatski sabor mora raspraviti samo jednu stvar. Postoji li sumnja u ustavnost pitanju. Sabor samo o tome odlučuje', rekao je Lesar koji je rekao i da je Radin dugo dio vladajućih koalicija. 

Furin mu je odgovorio da ne govori istinu jer je do 2000. bio član oporbe, te da sada nije potpisao nikakav papir da bi ga svrstalo u Kukuriku koaliciju.

'Ja ne znam na koju nogu ste se danas ustali da bi to mogli reći', rekao je.

11.56 Furio Radin rekao je da čvrsto misli da je Vukovar u ovom slučaju korišten samo kao izlika i povod. U klubu IDS-a nisu sretni jer se pitanje daje na ocjenu ustavnosti, ali glasat će za prijedlog.

'Ovo referendumsko pitanje ilustrira samo stav politike koja smatra da ulaskom u EU prestaje predstava davanja prava nacionalnim manjinama', rekao je Radin.

'Za sada je jasna samo jedna stvar, rane Vukovara na smiju zacijeliti, politika to ne želi', rekao je.

Giovanni Sponza (IDS) rekao je kako su građani Hrvatske početkom 90-ih u visokom postotku izašli na referendum i izjasnili se za samostalnost. Otada se svaki predsjednik zalagao za ulazak u EU i time za visoke europske standarde i poštivanje prava manjina.

'Osim zahtjvenog puta za ulazak u EU, Hrvatska je imala krvav, obrambeni rat. Klanjam se svim ljudima koji su dali svoje živote i veličini Vukovara. U zemlji koja ima strašna teret rata koji je odnio živote i razorio povjerenje, graditi povjerenje dviju zajednica različith po nacionalnosti i vjeri mukotrpan je proces u kojem svi moramo sudjelovati', rekao je Sponza i dodao da bi svaki političar trebao doprinositi uspostavi mira i slobode.

'Klub zastupnika IDS-a podržava i traži da se zahtjev uputi Ustavnom sudu', poručio je.

11.46 Sunčana Glavak posljednja je iznijela repliku i rekla da ovo nije odnos prema pismu. Odlučila je Pupovca vraiti u nedavnu prošlost i poručila da je riječ o žrtvama i silovanim ženama. Niz pitanja Pupovac je trebao postaviti Vladi, smatra.

'Zapitali ste se s govornice, na neki način držeći nam lekciju kao da smo studenti, znači li to da će se početi voditi antimanjinska politika. HDZ zagovara dijalog i toleranciju, a ja vas mogu pitati je li vaše današnje izlaganje išlo u smjeru tolerancije. Kolega Pupovac ovdje se ne radi o pismu nego o mjestu posebnog pijeteta', zaključila je.

Pupovac joj je poručio da su s njenom strankom stvarali uvjete za toleranciju.

'Ako vaše vodstvo šalje poruku nikad više sramotne koalicije s SDSS-om, vaše zagovaranje tolerantnog HDZ-a je prilično neuvjerljivo. Pozivam vas da to raspravite u stranci', rekao je.

11.39 'Kolega Pupovac ništa u životu nije crno bijelo, pa tako ni naš dom. Međutim, vi često dođete za govornicu i želite to prikazati kao crno bijelo', počeo je Ivan Šuker repliku i podsjetio da su prije ovoga u mnogim gradovima bili natpisi na ćirilici gdje nije bilo problema.

Objasnio je da ne treba otvarati stare rane i da će za neke stvari doći vrijeme, zbog čega ih ne treba siliti. 'Ali očito je netko htio prikriti lex Perković. Ajde narode zabavi se ćirilicom', rekao je Šuker, a Pupovac se s njim složio u tvrdnji da stvari nisu samo crne i bijele.

'Slažem se ja s vama, ne treba manipulirati ćirilicom, ali ne treba manipulirati ni Perkovićem. Stvari su puno kompliciranije. I vi podignite ručnu', poručio je Pupovac.

Đurđica Sumrak je rekla da je, kao što je Zagreb glavni grad Hrvatske, Vukovar za Hrvate i branitelje svetinja i grad heroj.

11.30 Branko Vukšić smatra da se kao i obično zaboravlja na srž o čemu se treba raspravljati. 'Nisu kriva pisma, krivi su zločinci', zaključio je.

Pupovac mu je rekao da nema što dodati onome kako je završio repliku. To je, kaže, sve ono što je i on htio reći, ali to 'treba reći ljudima iz HDZ-a.'

'Što se tiče Ustavnog suda, imao je prilike i vremena da procijeni je li inicijativa u skladu s Ustavom ili ne. Nije trebao čekati Hrvatski sabor', smatra Pupovac.

Davorin Mlakar vjerovao je da Pupovčeva rasprava mora biti malo drugačija. 'Vi ste naravno proširili raspravu i govorili o svemu više nego o točki rasprave', rekao je i dodao da je sigurno svima jasno zbog čega se javio.

'Mi u ovom pitanju djelujemo na simboličnoj razini. Vaša teza pa rasprava da je netko protiv ćirilice je i vama samima smiješna. Ovo je krik protiv posljedica velikosprpske politike koje su se najviše osjetili u Vukovaru. Nije nitko protiv ćirilice kako vi to simplificirate', rekao je Mlakar i Pupovcu rekao da je u raspravi koristio samo one argumente koji su mu odgovarali.

Ivan Šimunović smatra da se u sadašnjem trenutku na ćirilicu ne može gledati kao na obično pismo. Pitanje ćirilice je, kaže, postalo prvorazredno političko pitanje.

11.16 Dragutin Lesar rekao je da danas svjedočimo čudnoj raspravi u čudnoj situaciji.

Josip Salapić rekao je da je dobro razumio govor Milorada Pupovca i zašto je tako govorio. Žao mu je, kaže, zbog svega što se dogodilo.

Po njemu, rekao je, nije bilo potrebno postavljati dvojezične ploče po noći. Smatra da Vukovar mora biti mjesto posebnog pijeteta. Naglasio je da premijer nije smio poručio da dok on bude premijer neće biti referenduma. 'To treba reći Ustavni sud', rekao je Salapić.

11.05 Josip Đakić rekao je Pupovcu da je govorio o povijesti, ali da bi radije da je govorio o novijoj povijesti i da je spomenuo kojim pismom su ispisane prijetnje na svim palim kućama.

'Mi uopće me sporimo da su zakonske odredbe te koje treba provoditi, ali u ime razumijevanja dok svi zločinci ne budu sankcionirani ne bi trebalo Vukovar silovati i opet ga napadati', rekao je Đakić i napomenuo da se SDSS nije poklonio žrtvama do Ovčare prošle godine.

Pupovac je odgovorio da sve žrtve u Hrvatskoj trebaju biti jednako poštovane. 'Kako vrijedi za Hrvate tako treba vrijediti i za Srbe', rekao je. Borić je rekao Pupovcu da 'ima osjećaj da ga slovo u žari, a slovo s pali i to žestoko. Odlučio se javiti za repliku zbog Pupovčevog podizanja glasom.

'Vi nam možete držati lekcije o svemu, ali niste vjerodostojan pripadnik srpske manjine jer ih zloupotrebljavate', rekao je. Pupovac je Buriću rekao da je ustrajan govornik, ali da je doista zelen, u ovim, ali i mnogim drugim stavrima.

'Da niste zeleni znali bi da kod mene s znači socijalizam, a što se tiče u znači ni više ni manje od onog što je oduvijek bilo, a to je ustaštvo', rekao je Pupovac.

10.53 Miroslav Tuđman rekao je da nitko nije protiv ćirilice nego se radi o nečem sasvim drugom. Pupovcu je rekao da je, ako je već išao u povijest, trebao spomenuti i glagoljicu. Također, kada je govorio u ulicama (Ćirila i Metoda) trebao je reći da je u Vukovaru bila ulica Stjepana Radića koja je nakon osvajanja preimenovana u Ulicu Puniše Račića. 'Radi se o nečem drugom. Ilustracije radi, ove ili prošle godine imali smo priliku čiati da je u Jeruzalemu prvi put svirao Wagner i dirigent se ispričao jer je Wagner svirao prilikom egzekucije Židova', rekao je Tuđman i objasnio da se radi o poštivanju žrtava. Pupovac je podsjetio na brojne izjave u javnosti tijekom kampanje koje su bile antićirilične i antisrpske.

Marasović je Pupovcu poručio da je 'sav njegov govor ustvari demagogija skrojena retoričkim figurama koje su čisti govor mržnje u svrhu održavanja hrvatske na križu'.

'Nećete uspjeti, Hrvatska je smogla snage da srpskom narodu i svim narodima u zemlji da sva prava kao što nema nijedna nacionalna manjina u Europi. I nećete uspjeti svojim djelovanjem u Saboru skrenuti pažnju na drugu stranu. Kolega Pupovac vi ste došli do 41., a zaboravili napomenuti da su 91. ili pobijeni ili protjerani Hrvati. Što to ne kažete?', zapitao se Marasović.

'Ja mogu govoriti jezokom strasti, ali jezikom mržnje ne', rekao mu je Pupovac.

10.40 Sutra ako se okolnosti slože ponovno ćete tražiti savez s manjinama i neće vam biti problem ćirilica. Je li to vrijedno toga?', zapitao se Pupovac. '

'Je li vrijedno da se stvori ovakav nered i negativne emocije', nastavio je.

'Ljudi koji su se urotili protiv ćirilice nisu ni u jednom trenutku govorili o tome da nezaposlenost i obespravljenost onih koji rade postaje najveći hrvatski problem. Ne, to nije bilo pitanje hrvatske slobode, a biti bez posla ili biti na poslu, a ne primati plaću zar je to dostojanstvo, zar je to zemlja za koju su se ljudi borili, a s kojima se sad manipulira. Jeste li se vi ljudi iz HDZ-a pobunili protiv takvih gazda i njihovog načela vođenja ekonomije i obespravljivanja hrvatskog radnika', rekao je. 'Vama govorim jer nijedne riječi ne govorite o onome što je vitalno za Hrvatsku' podigao je glas Pupovac.

Na kraju je poručio da nemam nikave sumnje da moramo imati drugačije poštovanje prema žrtvama u ratu.

Na njegovo izlaganje prikupljeno je 16 replika.

10.28 Otvorena je rasprava i prvi je za govornicu stao Milorad Pupovac (SDSS).  Podsjetio je na rasprave iz 19. stoljeća kada se latinicu i ćirilicu smatralo zajedničkom povijesnom baštinom. Đakiću je poručio da ga možda može učiti neke stvari, ali o jeziku ne, nakon čega ga je Leko upozorio da se obraća Saboru.

10.14 Peđa Grbin odgovorio je Anti Babiću rekavši da je ovo Hrvatska i da se prije svega treba raspravljati kako ćemo se ponašati u našoj državi i tek kada to napravimo možemo dijeliti lekcije drugima.

'Vukovar je razarao srpski agresor, ali nije ga razarala ćirilica, nije ga razarao srpski jezik', rekao i dodao da se slaže da se treba paziti na rane, ali zapitao se nakon koliko godina će se provoditi ugovori koje je RH potpisala.

Dujomir Marasović nakon toga je Grbinu rekao da je bezbroj puta rekao da mu ništa nije jasno oko ćirilice. ' Ja ću vam pojasniti. I ovo je istina jer je bazirano na činjenicama. Vi ste zbog toga što ste došli do problema s lex Perković išli na širenje nacionalne mržnje. Sram vas bilo, to je krivično djelo. Išli ste širiti mržnju, ništa vam nije bilo sveto. Sram vas bilo, treba vas krivično prijaviti sve. To je istina i nema druge. Napravili ste veleizdaju i to triput - niste htjeli ovu državu, glasovali ste protiv nje, a sad širite međuetničku mržnju', rekao je Marasović. Leko mu je rekao da ga je u ime parlamentarizma pustio da kaže što želi, ali mu dao opomenu jer je prevršio mjeru.

Grbin je Leki zahvalio što nije prekinuo Marasovića jer hrvatska javnost to ima pravo čuti. Nakon toga pozvao je Marasovića da njega i njegove kolege kazneno prijavi ako su počinili kazneno djelo.

10.17 Mlakar je rekao da je povrijeđen poslovnik jer je Grbin govorio o sjednici Odbora kojeg je predsjednik i iznosio lažne tvrdnje. Leko mu je rekao da oni nisu arbitri tko u Saboru govori istinu. 'Zato je hrvatska javnost tu, i zato je parlamentarna rasprava uobličena poslovnikom, a ne vašim ili mojim stavom', rekao je Leko i odbacio optužbe o povredi poslovnika.

10.14  Josip Borić pitao je Grbina kako smo uopće došli do odluke. 'Nigdje to ne piše', rekao je.

'Ljudi moji, da li je vama jasno što činite od ovog visokog doma', zapitao se Borić. Grbin je rekao da mu je jako zanimljivo što SDP-ovcima prigovaraju dolazak u Sabor. 'Vi ste pitali što je Vlada činila da je dovela do ovog referenduma? Pa činila je ono što je morala', odgovorio je na pitanje.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina usvojen je konsenzusom. Kada smo ga usvajali nikome nije bila dvojbena nijedna odredba. Danas smo zaboravili što smo radili', rekao je Grbin.

Josip Đakić rekao je da se nikako ne može izbjeći raspisivanje referenduma. 'Ako birači ocijene da postoji potreba za raspisivanjem refereduma, bit će raspisan. Ne možete ga zabraniti. Danas ste zabranili ljudima iz Stožera da uđu s majicama s malim amblemom. To je vaša vlast', rekao je.

'Kolega Đakiću, meni apsolutno ništa nije jasno. Kada smo prošli tjedan raspravljali o odluci vaši kolege su glasovali za ovakvu odluku', rekao je Grbin. Leko je u tom trenutku moram smiriti zastupnike.

'Jednoglasno, ovu odluku u ovom obliku smo prihvatili', rekao je zatim Grbin i dodao da odluka nije na njima, te da će ako se to prihvati, ustavni sud razmotriti sve činjenice i vidjeti postoje li uvjeti za raspisivanje referenduma.

10.07 'Jasno je da bi se usvajanjem referenduma prekršili i ustav i niz međunarodnih ugovora', rekao je Grbin.

Željko Reiner Grbinu je rekao da je pokušao objasniti koji je razlog za nešto što je bez presedana. 'Napisali ste deset stranica obrazloženja u kojima se spominje svašta, a vi ste govorili o svemu, samo ne o zakonu na koji se pozivate. Nije uopće spomenut članak 8. koji bi sve riješio. Očito ste namjerno to prešutili', rekao je Reiner.

'Sugerirate kakvo bi rješenje trebalo biti, a da se u Saboru prava rasprava o tome nije vodila. Budući da je i Vlada svjesno ignorirala članak 8. čijom primjenom do ovoga ne bi trebalo doći, postavljam pitanje mislite li vi da će se na ovakav način situacija u Vukovaru smiriti. Ili će se radikalizirati i dovesti do još večeg razdvajanja', zapitao se.

09.59 Zastupnicima se obratio Peđa Grbin koji je iznio podatke o broju prikupljenih potpisa za referendum. 'Odbor za ustav predlaže da se referendumsko pitanje uputi ustavnom sudu jer su uvjereni da je zahtjev za raspisivanje referneduma nedopušten', rekao je Grbin. '

'Ustavni je sud jasno uputio Sabor da je dužan svako pitanje proučiti i u slučaju sumnje ili uvjerenje takvo pitanje uputiti ustavnom sudu', obrazložio je.

09.57 Nakon Jandrokovićevog obraćanja zastupnici su s 83 glasa 'za' odlučili da se prijedlgo uvrsti u dnevni red. Rad Sabora nastavlja se raspravom o referendumu o dvojezičnosti

09.53 Nakon stanke Jandroković je rekao da je Hrvatski sabor ponovno doveden u ponižavajuću poziciju u odnosu na Vladu. 'Ponovno ćete baciti ljagu na Sabor ako uvrstite ovu točku na dnevni red i ako je izglasate,' poručio je.

Ovdje se krši čitav niz načela na kojima počivaju moderne demokracije, rekao je Jandroković. Objasnio je da će se sve događati na isti način kao u slučaju lex Perković kada je bačena jedna ružna ljega na RH. 'Ovo što sad činite identično je tome', rekao je i dodao da se nikada nije dogodilo da se vjerodostojno tumačenje zakona traži nakon sudske presude. 'Očito vas nije briga za institucije, želite provoditi svoju volju kud puklo da puklo', rekao je Jandroković kojem je teško shvatiti što se promijenilo od petka.

'Nevjerojatna je lakoća kojom se upuštatet u takve političke i pravne avanture koje neće pomoći nikome', rekao je i upozorio još jednom da se to ne čini.

09.37 Na početku sjednice predsjednik Sabora Josip Leko predložio je da se na dnevni red doda prijedloga vjerodostojnog tumačenja Zakona o policiji. Za riječ se javio HDZ-ovo Gordan Jandroković. 'Zaista, iako smo to mogli očekivati, iako je od vas previše je', rekao je i podsjetio da u petak ta točka nije prošla zbog nedostatka kvoruma, a sada se ponovno pokušava uvrstiti na dnevni red. Zatražio je stanku od pola sata, ali Leko je odredio da s radom nastavljaju u 9.50 sati.

U saborskim klupama i referendum o dvojezičnosti

Hvatski sabor će raspravljati o prijedlogu odluke u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative "Stožer za obranu hrvatskog Vukovara".

Stožer je prikupio i u prosincu Saboru predao gotovo 600 tisuća valjanih potpisa za raspisivanje referenduma na kojemu bi građani odlučili hoće li pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma nacionalne manjine imati u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Odbor za Ustav Saboru je jednoglasno predložio da predloženo referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.

Odbor smatra da takvo referendumsko pitanje ne bi bilo u skladu s Ustavom jer krši niz međunarodnih dokumenata, koji su po Ustavu iznad domaćeg prava, i preambulu Ustava, u kojoj je Hrvatska definirana kao država hrvatskog naroda i nacionalnih manjina.

Žestoka kritika vladajućima: 'Šalju se otrovne strelice na Ustavni sud'

Upozorava da se Hrvatska Ugovorom o pristupanju EU obvezala da će "nastaviti jačati zaštitu manjina, uključujući i kroz djelotvornu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina".

Suprotno tom ugovoru, a onda i Ustavu, predloženo referendumsko pitanje ide u smjeru umanjenja prava nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika i pisma, upozorava Odbor za Ustav. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook