Put do Schengena: Hrvatska dobila pristup informacijskom sustavu

Schengenski informacijski sustav koji je u utorak predstavljen hrvatskom premijeru, ministru unutarnjih poslova i novinarima u policijskoj postaji granične policije Bregana, smatra se značajnim korakom u ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u schengenski sustav.

Pročitajte i ovo u Bruxellesu nisu sretni Slanje sabotera i špijuna: Orbanov potez razbjesnio EU, dobio upozorenje Suspenzija Šengena Hrvatski susjedi ne odustaju od svoje odluke: "Bit će zanimljivo vidjeti kako će izgledati turistička sezona"

Informacijski sustav omogućuje pristup glavnom alatu u suradnji policija schengenskog prostora pomoću kojeg se godišnje pronađe preko dvjesto tisuća traženih osoba, vozila, isprava i predmeta.

Sustav sadrži više od 70 milijuna podataka, koje zemlje s pravom pristupa mogu tražiti i provjeravati. Provedba sustava vrijednog pet milijuna eura financirana je sredstvima iz europskih fondova.

Premijer Andrej Plenković rekao je da ulazak Hrvatske u taj sustav znači da je dobro vrednovan rad u u cjelovitom ostvarivanju cilja, odnosno uključivanja Hrvatske u schengenski prostor.

„Činjenica da će naše službe, policija, diplomatski predstavnici moći provjeravati i tražiti podatke povećat će učinkovitost hrvatske policije i sigurnosnih službi i na taj način nam dati cjelovitiji uvid u sve ono što postoji na razini Europske unije“, rekao je premijer.

Osim što Hrvatska od danas ima pristup Schengenskom informacijskom sustavu, ovih dana je izmješten zajednički prelazak na graničnom prijelazu sa slovenske strane na hrvatski stranu, što će omogućiti dodatni manevar za brzu i veću protočnost vozila i putnika tijekom turističke sezone.

Taj dogovor hrvatske i slovenske policije, po Plenkovićevim riječima dio je paketa u okviru dijaloga nakon susreta sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom i predsjednikom Europske komisije Jeanom Claudeom Junckerom, pošto su nakon stupanja na snagu revidiranog schengesnog zakonika sa dosljednom primjenom sustavnih kontrola uočena uska grla.

Opasnost za stvaranje velikih prometnih čepova i neugodnosti za putnike osjetila se odmah za vrijeme uskršnjih blagdana pa je s vrlo razumnim pristupom hrvatske i slovenske strane, uz stručnu i pravnu podlogu Europsku komisiju dogovoren režim koji je pokazao da kontroliramo sigurnost, rekao je premijer, dodavši da naši policajci imaju toliko iskustava da vrlo brzo mogu prepoznati koja vrsta vozila može ići u sustav ciljane kontrole uz bržu protočnost i one koje se dodatno provjerava.

Premijer je ustvrdio kako nema nikakvog brzog refleksa između povezivanja čekanja u kolonama na granicama od pet sati i terorističkih napada u Bruxellesu, Londonu, Manchesteru i Parizu.

„Ta vrsta refleksa ne postoji, međutim terorizam je realnost a mi na to moramo imati vrlo ozbiljan odgovor koji dajemo u zajedničkim djelovanju s drugim članicama EU, a istodobno voditi računa o nacionalnim i ekonomskim interesima, odnosno da zemlja na bitnom geoprometnom položaju osigura protočnost prema istoku Europe i omogući jednostavan priljev turista u Hrvatsku“, rekao je.

Za ulazak u informacijski sustav premijer je rekao da je to važan iskorak koji će poslužiti nadležnim tijelima da nastave s aktivnim radom na ispunjavanju svih kriterija za ulazak u Schengen u cijelosti.

Evaluacija SIS-a koja će biti u rujnu dio je procesa otvorenog dijaloga sa službama Komisije, dodatna izvješća očekuju se krajem godine a nakon toga će uslijediti ozbiljne političko-diplomatske akcije kako bi se ostvario taj cilj, a Hrvatska bila prepoznata kao zemlja koja je sposobna štiti svoje vanjske granice i biti pouzdan partner područja slobode sigurnosti i pravde koje EU gradi proteklih 25 godina.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je ulaskom Hrvatske u SIS razina ukupne sigurnosti podignuta na višu razinu što je važno zbog zaštite hrvatskih građana i posjetitelja.

Ministar je važnim ocijenio i to i stavljanje u pogon privremene granične postaje Bregana s obzirom da se nakon donošenje uredbe o pojačanoj kontroli graničnih prijelaza pokazalo se da je korištenje jednog prijelaza onemogućavalo kvalitetnu kontrolu i protočnost na granici. (Hina)