Nacionalno mjerenje raspoloženja, koje svake godine provodi Hrvatska psihološka komora u povodu današnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, do sada je pokazalo paradoks doživljaja života u Hrvatskoj: ljudi su zadovoljni, ali emocionalno iscrpljeni.
Ti podaci za 2024. godinu, dobiveni na uzorku od 4257 sudionika, pozivaju da briga o mentalnom zdravlju treba postati dio svakodnevice, priopćila je Komora.
Hrvatska psihološka komora i ove godine provodi Akciju mjerenja raspoloženja "Dobar dan, kako ste?". U njoj će diljem Hrvatske na javnim mjestima i sredinama u kojima rade njezini članovi, sudjelovati više od 180 psihologa.
Cilj je Akcije omogućiti građanima da u direktnom kontaktu s psihologom dobiju povratnu informaciju o svom psihičkom stanju i mentalnom zdravlju, da zatraže savjet i provjere kakvo je njihovo mentalno zdravlje.
Rezultati dobiveni iz prikupljenih upitnika od 2017. do 2024. godine pokazuju da četvrtina građana ima povišene ili vrlo visoke razine distresa.
Više od 80 posto građana kaže da su zadovoljni životom, 69 posto ih ima barem povremene probleme sa spavanjem, dok se 84 posto njih povremeno osjeća tužno ili nesretno, a desetina često.
Psiholozi kod građana zapažaju tihu usamljenost, odnosno da oko trećina njih ima socijalnu podršku samo povremeno ili rjeđe.
Istraživanja kazuju da su najranjivije skupine žene i mlađi od 25 godina, a odmah do njih najviše su izloženi stresu nezaposleni i niže obrazovani građani. Zaposleni i osobe u partnerstvu iskazuju najvišu otpornost i zadovoljstvo životom, kaže se.
Gledano vremenski, prije sedam godina 30 posto građana imalo je teškoća u nošenju s problemima, a danas ih je više, tj. 33 posto, odnosno svaki treći građanin.
Broj ljudi koji trebaju stručnu pomoć porastao je sa 6 na 8 posto, dok je broj onih s učestalim crnim mislima malo smanjen.
Sve u svemu, unatoč blagom porastu globalnog zadovoljstva, temeljna kvaliteta života ostaje ista, zaključuju psiholozi i pozivaju na odaziv Akciji kojoj je cilj joj potaknuti razumijevanje ljudi za sebe i svakodnevnu brigu o mentalnom zdravlju kroz otvoren i neposredan kontakt s psihologom.
