Pogreškama poput pogrešne terapije ili previše zračenja smanjuje se sigurnost pacijenata.


Pogrešna terapija, previše zračenja ili zamjena identiteta pacijenata - takvim pogreškama smanjuje se sigurnost pacijenata. Stručnjaci kažu kako je Hrvatska po tom pitanju u europskom prosjeku, a mi smo provjerili kako se sigurnost pacijenata povećava uz bolničku narukvicu s bar kodom.

Vezani članci Bebe u bolnici (Foto: Facebook/M.K.) - 2 Majka došla posjetiti bebe u bolnicu i ostala šokirana: "Guza i intimni dijelovi izgledaju kao žive rane!" Slika nije dostupna NAJAVILI POJAČANU KONTROLU Bolnice varaju i HZZO i pacijente?!

Nikud bez identifikacijske narukvice - jer skeniranjem bolničkog koda otkriva se identitet pacijenta, osnovni podaci ili naručene pretrage.

Narukvice povećavaju sigurnost pacijenta, jer usmena provjera često nije dovoljna.

ZA NE POVJEROVATI 10 najgorih povreda prava pacijenata u bolnicama

Velik rizik su i bolničke infekcije. Ali sigurnost može biti ugrožena pogrešnim lijekovima, nepotrebnim izlaganjima zračenju ili krivom dijagnozom.

'Pitanje pogrešne dijagnoze je istaknuto u primarnoj zaštiti po svjetskim podacima. U Hrvatskoj nažalost ne znamo koliko je to učestalo', kaže Drago Paušek, predsjednik društva za sigurnost pacijenata.

Četvrtina pacijenata doživi neželjeni događaj

Iz ministarstva zdravlja ističu ipak kako je Hrvatska u europskom prosjeku po sigurnosti pacijenata.  No velik problem, kažu, predstavljaju neprijavljivane medicinske pogreške.

'Siguran sam ne samo liječnici nego i svi ostali zdravstveni radnici da svi nastoje to prikriti i o tome ne govoriti, ne znači da to treba staviti na bubanj, ne treba o tome stavljati u novine, ali svakako na našim sastancima o tome treba razgovarati', kaže Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja.

Uvođenjem pilot projekta e-karton otvara se pitanje i o sigurnosti elektronskih podataka. No u HZZO-u uvjeravaju - podaci su tajni, a pacijent sam može odrediti što će biti vidljivo.

PLUS 30, A KLIME NIGDJE Pacijenti u hrvatskim bolnicama hlade se vlastitim lepezama

'Kada dođete na hitnu bez svijesti jako je važno da li će vas staviti na magnet ili neće, imate li neki metalni implantat, jako je važno hoće li vam dati neki lijek vezano za alergiju', objašnjava Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica HZZO-a.

Prema europskim podacima, četvrtina pacijenata doživi neželjeni događaj u tijeku svog liječenja. Samo 10% hrvatskih pacijenata to će prijaviti. Pritom zaboravljajući da se greške mogu dogoditi svakom - ali ako se o njima ne govori, ne znači da se neće ni ponoviti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook