Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Slijedi nam još nekoliko dana nesnosnih vrućina, stoga se pripremite na još jedan toplinski val čije je širenje već započelo.


Kako navodi Državni hidrometeorološki zavod tijekom današnjeg dana bit će pretežno sunčano i vruće, mjestimice i vrlo vruće. Vjetar uglavnom slab, na moru poslijepodne ponegdje umjeren zapadni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka u većini krajeva od 33 do 38 °C.

Meteoalarm ukazuje na crvena i narančasta upozorenja za cijelu Hrvatsku, posebice na području zapadnog i sjeverozapadnog djela zemlje. Na karti za srijedu - crvena je gotovo cijela Hrvatska.

A DHMZ upozorava na vrlo vruće vrijeme! Tek potkraja dana sa sjeverozapada će doći prolazno naoblačenje s pljuskovima i grmljavinom uz osjetan pad temperature zraka u unutrašnjosti. Na Jadranu će zapuhati jugo.

UPOZORENJE Pripremite se za tri mjeseca vrućina!

U četvrtak se predviđa postupno razvedravanje i zahlađenje, pa bi temperature mogle biti niže i do 10 stupnjeva, što će pratiti ugodan osjećaj svježine.

Vrlo visoke temperature zraka uzrokovat će nepovoljan utjecaj na ljude u cijeloj zemlji. Preporuča se primjerena zaštita, uzimanje dovoljno tekućine i izbjegavanje napora na otvorenom u najtoplije doba dana, na što se osobito upozorava kronične bolesnike i starije osobe.Također se upozorava na potrebu zaštite od jakog UV zračenja.

Toplinski udari mogu djelovati na zdravlje stanovnika u cijeloj zemlji, stoga budite oprezni.

Savjete kako se rashladiti u ove užarene dane donosi Institut za javno zdravstvo Andrija Štampar:

1. Rashladite svoj dom

Istraživanja pokazuju da smo tijekom velikih vrućina ipak manje produktivni. Raditi se mora, ali poslodavci tada imaju dodatnu zadaću. 'Za radnike treba osigurati primjerenu klimu bez obzira kakva je klima izvan radnih prostora', kaže ministar rada Mirando Mrsić.

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće). Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost. Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo. 

2. Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću. Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. 

3. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine 

Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. 

4. Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti. Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook