Mnogi odlaze sada iz straha od mirovinske reforme, misleći da će imati bolju mirovinu. No problem je što sve manje ljudi radi, a broj umirovljenika koje treba prehraniti, sve je veći. Premijerka Jadranka Kosor nikad nije bila aktivnija i zaposlenija nego sada s punih 57 godina. No, upravo je ta godina prosječna starost hrvatske prijevremene mirovine za žene. Muškarci pak mogu raditi do 62. godine. U prvih šest mjeseci ove godine broj prijevremenih umirovljenika povećan je za devet i pol tisuća.
Pročitajte i ovo
U prvoj polovici ove godine omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio je samo 1 naprema 1,28. To je najniži omjer u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina. Ovakav sustav odlaska u mirovinu je neodrživ i dovodi u pitanje cijeli naš mirovinski sustav, tvrde poslodavci. Postoji opasnost da će mirovine onih koji sada rade biti još manje, no treba reagirati.
'Treba osigurati jedan stabilniji ekonomski i gospodarski okvir koji će omogućiti i nova zapošljavanja razmišljati o nekakvim mogućnostima dodatnoga rada, ili povratka u radno aktivni status onih, koji su trenutno otišli u mirovinu', smatra Bernard Jakelić, v.d. ravnatelja HUP-a. Da je situacija ozbiljna, govori i podatak da se u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto razdoblje lani broj prijevremenih umirovljenika povećao za 76 posto. U pripremi su izmjene propisa o mirovinskom sustavu.
'Jedno je produženje dobi za žene što je na temelju odluke ustavnog suda pa o tome nemamo što, niti mogućnosti hoćemo-nećemo, to moramo. Druga je stvar usklađivanje ovih prijevremenih mirovina na način da se poveća postotak umanjenja', ističe Krešimir Rožman iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Kroz te dvije mjere smatraju u Ministarstvu ljudi bi možda nešto kasnije išli u mirovinu, a na isplatu mirovina na godinu ode 34 milijarde i 400 tisuća kuna.
