Prihvaćena ustavna tužba radnika koji su dobili otkaz zbog dvosatnog prekida rada

Šestero radnika obratilo se Ustavnome sudu pošto su na nižim sudovima dobili spor protiv poslodavca iz Donjih Andrijevaca, no u postupku revizije 2005. Vrhovni sud presudio je protiv njih, a sada su ustavni suci ukinuli tu presudu i predmet vratili Vrhovnome sudu na ponovni postupak. Slavonskobrodski odvjetnik Damir Hećimović, koji je zastupao radnike, odluku ustavnih sudaca komentirao je riječima: 'Pravda je spora, no za prvu ruku je pobijedila.' Dodao je kako će biti zadovoljan tek ako radnici i u ponovljenom postupku na Vrhovnome sudu dobiju spor.

Pročitajte i ovo završio i na sudu Prisluškivao suprugu dok je radila od kuće i zaradio 1,8 milijuna dolara: Novac mora vratiti, a žena ga je ostavila sve završilo na sudu Bizarna drama bivših ljubavnika: "Bacio je moje testise. Stajali su u staklenci pored jaja u hladnjaku"

Sve je počelo u listopadu 2003. kada je 40-ak radnika 'Pana', u kojemu ne djeluje nijedan sindikat, nakratko prekinulo rad zbog višemjesečne neisplate plaća, isplaćivanja plaća u obrocima, djelomično i u bonovima te neplaćanja prekovremenog rada. Idućeg dana šestero radnika, među kojima i dvoje koji uopće nisu sudjelovali u prekidu jer su radili u drugoj smjeni, dobilo je otkaz uz objašnjenje da su bili u nezakonitom štrajku.

Nezakoniti štrajk ne dovodi nužno do izvanrednog otkaza

Radnici su podnijeli tužbu Općinskome sudu u Slavonskom Brodu, koji je utvrdio da izvanredni otkazi ugovora o radu nisu dopušteni pa je ugovore sudski raskinuo, a poslodavcu je naredio da radnicima plati neisplaćene plaće te određenu svotu kao naknadu štete. Tu je odluku potvrdio i tamošnji Županijski sud kao drugostupanjski. Zaključeno je da prekid rada u 'Panu' po Zakonu o radu nije imao obilježje štrajka jer je riječ o kratkotrajnom prekidu zbog opravdanih zahtjeva radnika te ga zato treba smatrati dopuštenom 'industrijskom akcijom'.

No, na takve odluke sudova poslodavac se žalio Vrhovnome sudu koji je, suprotno nižim sudovima, ocijenio da je ipak bila riječ o nezakonitom štrajku i teškoj povredi radne obveze, koja je razlog za izvanredni otkaz, pa je preinačio prijašnje presude i odbio sve tužbene zahtjeve radnika, čak i isplatu tromjesečne plaće prije isteka ugovora o radu. Ustavni suci zaključili su da je Vrhovni sud neosnovano odbio zahtjeve podnositelja, a pritom nije niti naveo razlog za takvo postupanje, te da je radnicima takvom odlukom povrijeđeno ustavno pravo, to jest odredba Ustava koja kaže da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom sebi i svojoj obitelji može osigurati slobodan i dostojan život.

Spominjući stajalište Vrhovnoga suda da sudjelovanje radnika u nezakonito organiziranom štrajku ima obilježje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, koja je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, Ustavni suci su ustvrdili kako sama činjenica nezakonitog štrajka ne dovodi nužno do izvanrednog otkaza ugovora o radu. Sudjelovanje u nezakonitom štrajku opravdan je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu samo ako, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć, što je potrebno ocijeniti u svakom konkretnom slučaju, stoji u obrazloženju ustavnosudske odluke.