Preminula Zora Dirnbach, ugledna scenaristica i dramaturginja čija je obitelj prošla kroz pakao holokausta

Zora Dirnbach rođena je u Osijeku 1929. godine u obitelji vlasnika tvornice papira Mursa Mill. Otac joj je bio židovskog podrijetla, a majka austrijska katolkinja koja se 1922. godine preobratila na judaizam.

Pročitajte i ovo osuđuje napad Hamasa Plenković: "Hrvatska vlada solidarna je s Izraelom, našim bliskim partnerom" Pismo otkrio vatikanski arhivist Papa Pio XII rano znao za holokaust: "Vatikan imao informacije da su radni logori tvornice smrti"

Gimnaziju je započela u Zagrebu, a završila u Osijeku 1948. U Zagrebu je apsolvirala povijest umjetnosti (1949. – 1953.). Zaposlila se 1949. u kulturnoj rubrici Narodnog lista gdje piše filmske kritike. Surađuje i u Vjesniku, Naprijedu, Vjesniku u srijedu i Radio-Zagrebu, gdje 1955. postaje urednicom filmske emisije te počinje pisati filmske scenarije i radiodrame.

Nakon prvoga snimljenog scenarija "Deveti krug" postaje dramaturginja urednica u radijskom dramskom programu, a potom u TV dramskom programu RTV Zagreb, pa osim filmskih i TV scenarija piše radijske, TV i kazališne drame. Početkom 80-ih godina neko je vrijeme predavala TV dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti.

Za filmski scenarij "Odluka" nagrađena je na anonimnom natječaju (1956.), za "Deveti krug" na Filmskom festivalu u Puli primila je Zlatnu arenu i Nagradu "Jelen" (1960.), a za radiodramu "Voda" Nagradu slušalaca (1968.). Snimljeni su joj još filmski i TV scenariji "Igre na skelama" (1960.), "Moji dragi dobrotvori" (1968.), "Harmonika" (1972.) i "Nocturno" (1974.), zatim TV serije "Htio bih znati tko sam" (1963.), "Dosije" (1985.) i "Život u sjeni", te TV drame i monodrame "Taj dugi, dugi put" (1965.), "Noćni razgovor Henriette von S." (1976.), "Come back" (1986.), "Kanarinčeva ljubovca" (1987.) i "Proljeće Janka Potlačeka" (1988.).

Premda je sve tekstove pisala samo za scenske izvedbe, radiodrama "Alkimonova jabuka" objavljena je u Antologiji radiodrame (Zagreb 1966), a TV drama "Taj dugi, dugi put" u Antologiji televizijske drame (Zagreb 1966).

Tijekom čitavog je života bila inspirirana osobnom i obiteljskom tragedijom holokausta, u kojemu su ubijeni njezina baka Hermina Glatter-Dirnbach te stric, strina i bratić, kao i mnogi drugi rođaci. (Hina)