Predsjednica u Krapinsko-zagorskoj županiji provodi drugi radni dan. Počela ga je posjetom rodnoj kući doktora Franje Tuđmana, a položila je i vijenac na spomenik hrvatskoj himni. Posjetila je i tvornicu tekstila u Klanjcu. Pojasnila je i kritike upućene Vladi.
Pročitajte i ovo
"Minimalna plaća je porasla, plaće nešto rastu, međutim ono što sam istaknula jučer je broj koji je potvrđen službeno, još uvijek ima oko 320 tisuća blokiranih građana, blokiranih računa, što ako pomnožite s brojem članova obitelji nažalost iznosi puno veći broj ljudi koji su pogođeni takvim stanjem. Činjenica jest da nam ljudi odlaze iz Hrvatske, da odlaze u neke druge države u kojima mogu otvoriti neke nove račune, započeti novi život. Drago mi je da su makroekonomski i drugi pokazatelji dobri, drago mi je da se ide u pravom smjeru, drago mi je da se ide putem razvoja, to apsolutno pozdravljam, ali ističem da problema još ima i da se treba uhvatiti u koštac s njima", rekla je.
"Zadovoljna sam da se kreće u izradu novog ovršnog zakona", izjavila je nadalje Grabar-Kitarović, koja smatra da su potrebne i druge mjere, poput porezne politike koja bi trebala ići u pravcu rasterećivanja poduzetnika.
"Porezne reforme su dobro krenule i mislim da ih treba nastaviti, da budu usmjerene na ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, na rast plaća, posebno onih plaća u djelatnostima u kojima bi poduzetnici htjeli više platiti svoje djelatnike, ali su praktički penalizirani zbog poreznih stopa koje su takve kakve jesu", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović i nastavila da treba poboljšati i rad administracije jer je "otvaranje firmi i novih radnih mjesta u Hrvatskoj komplicirano u odnosu na druge države članice Europske unije".
U vezi s natječajem za članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu i optužbe da Jasminka Buljan Culej nije zadovoljavala uvjete za natječaj, Grabar-Kitarović je izjavila da se ne namjerava miješati se u kadrovska rješenja Vlade, ali da želi da se "po pitanju obrazovne reforme prestanemo dijeliti".
"To je pitanje od primarnog nacionalnog značaja i osim reforme kurikuluma o kojem govorimo tako dugo, potrebna je cjelovita reforma obrazovanja. I ovdje na terenu ljudi govore da otvaraju obrte, otvaraju tvrtke, međutim ne mogu naći radnu snagu ili zbog odlaska u inozemstvo ili zbog činjenice da nemamo kvalificirane radne snage u pojedinim deficitarnim zanimanjima zato što nam školski sustav nije prilagođen potrebama tržišta rada. Nažalost, obrazujemo ljude ili za burzu ili za odlazak van", rekla je Grabar Kitarović.
Pozvala je na nacionalni konsenzus i „snažnu, žustru, hitnu reformu u kojoj se nećemo dijeliti po ideološkim pitanjima“.
Susret s gospodarstvenicima
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, drugog dana boravka u Krapinsko-zagorskoj županiji, susrela se u Humu na Sutli s gospodarstvenicima te županije od kojih je zatražila osobna iskustva u poslovanju, priče o uspjesima, ali i probleme s kojima se susreću te je izrazila zadovoljstvo dobrim rezultatima koje ostvaruje gospodarstvo te županije, posebno orijentiranost prema izvozu.
"Hrvatsko gospodarstvo mora počivati na izvozu, proizvodima dodane vrijednosti i izvornim hrvatskim proizvodima po čemu Hrvatska može i mora biti poznata", naglasila je predsjednica u obraćanju gospodarstvenicima te dodala da je turizam dobrodošao, ali da se solidno gospodarstvo mora bazirati na proizvodnji i visokim tehnologijama.
Spomenula je trend pada nezaposlenosti i rasta zaposlenosti, po čemu Krapinsko-zagorska županija ostvaruje jedne od najboljih rezultata u zemlji. Grabar-Kitarović je posebno naglasila važnost stvaranja novih radnih mjesta koja definiraju snagu gospodarstva. Dotaknula se i problema nedostatka kvalitetne radne snage koji, po njenim riječima, nije samo rezultat pada nezaposlenosti nego i odlaska mladih ljudi u inozemstvo.
Hrvatska predsjednica je kao jedan od problema navela i nesrazmjer potreba tržišta radne snage s obrazovanjem.
"Pozdravljam stipendiranje deficitarnih zanimanja posebice metaloprerađivačkih, tekstilnih i prehrambenih kadrova", poručila je predsjednica Grabar-Kitarović okupljenim gospodarstvenicima te pozvala na ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta.
U nastavku susreta gospodarstvenici Krapinsko-zagorske županije predsjednici su prezentirali svoja iskustva, poslovne uspjehe i izazove, ali i probleme koje treba riješiti s ciljem daljnjeg razvoja gospodarstva Krapinsko-zagorske županije, ali i na razini cijele Hrvatske.
Sve bolji rezultati
Prvi čovjek Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, Josip Grilec, upoznao je predsjednicu s osnovnim pokazateljima i brojkama vezanim uz gospodarstvo te županije koje iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate.
Po posljednjim službenim brojkama u 2016. u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovalo je 1.975 tvrtki, koje su zapošljavale ukupno 19.309 djelatnika. Ukupni prihodi poduzetnika iznosili su 11,05 milijardi kuna, a ukupni rashodi 10,41 milijardi kuna. Ukupni prihodi porasli su za 9,8%, a rashodi za 8,3% u odnosu na 2015. godinu. Razlika prihoda i rashoda, odnosno bruto dobit, iznosila je 640,8 milijuna kuna. Od ukupnog broja poduzetnika, 74,2 posto je u 2016. poslovalo s dobiti. Uz navedeno, u 2016. je prisutno poboljšanje većine pokazatelja u odnosu na 2015. godinu. Povećan je broj poduzetnika za 8 posto, a broj zaposlenih za 6,6 posto.
Ostvaren je prihod od prodaje u inozemstvu u iznosu od 3,54 milijardi kuna, što predstavlja rast od 10,3 posto u odnosu na 2015. Istovremeno, ostvaren je uvoz u iznosu od 2,01 milijardi kuna, čime je ostvarena pozitivna razlika od 1,53 milijardi kuna. Udio prihoda ostvarenih prodajom u inozemstvu u ukupnim prihodima u 2016. iznosi 32,04 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. iznosila je 176,1 posto i, isto tako, bilježi povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 159,5 posto.
U Krapinsko-zagorskoj županiji temeljna grana gospodarstva i generator svih gospodarskih kretanja je prerađivačka industrija. Prerađivačka industrija čini gotovo polovinu prihoda gospodarstva Županije (47,85 posto), a slijedi je trgovina s udjelom od 23,94 posto te djelatnost prijevoza i skladištenja sa 8,43 posto ukupno ostvarenih prihoda.
Na skupu je bio i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji je zahvalio gospodarstvenicima bez kojih ne bi bilo investicija u obrazovanje.
"Investicije u školstvo, županijske centre izvrsnosti ne bi bilo moguće provoditi da nije onih koji su otvarali nova radna mjesta i punili proračun iz poreza na dohodak", zaključio je Kolar te. Kao doprinos razvoju gospodarstva i olakšavanju njihovog poslovanja naveo je brzo izdavanje građevinskih dozvola te subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite. (Hina)
