Predsjednica je svoje demografske mjere predstavila nakon odbijenice premijera Plenkovića, koji je odbio sazvati zajedničku sjednicu Vlade.
"Riječ je o životnom pitanju i pitanju opstanka hrvatskog naroda. Sve je manje rođene djece, a radno sposobna populacija odlazi iz države", kazala je u uvodu Predsjednica.
Ključno pitanje
Istaknula je kako je demografija ključno pitanje za RH te je demografska revitalizacija njezin prioritet.
"Rješavanje tog pitanja sažima našu sposobnost da izgradimo uspješno i prosperitetno društvo", rekla je Predsjednica.
Kazala je kako je plan mjera koji će danas predstaviti pisala osobno.
"To je bio ogroman posao s obzirom na brojna složena pitanja. Provedba ovih mjera nije trošak, već ulaganje. Prijedlog sadrži niz mjera, od kojih se neke od njih moraju provoditi odmah, a druge u fazama. Mjere se oslanjaju na državne institucije. Potrebne su nam duboke i korjenite promjene. Ovaj prijedlog ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji, već i u društvenoj klimi", rekla je.
Podsjetila je kako sve prethodne demografske strategije nisu dale mjere jer se nisu u potpunosti provodile te nisu bile popraćene potrebnom analizom kako bi se utvrdila njezina učinkovitost.
Kazala je kako Hrvatska trenutno ima manje od četiri milijuna stanovnika (dok je 2011. imala 4,2 milijuna) s velikom neravnotežom u dobnom sastavu.
"Ako ne zaustavimo ovaj pad, do 2051. izgubit ćemo više od 1,1 milijun stanovnika. Ubrzano pada broj mlade, a raste broj populacije starije od 65 godina", rekla je.
Poručila je i kako službena statistika o iseljavanju ne odgovara stvarnom stanju stvari jer obuhvaća samo one koji su odlazak iz države prijavili MUP-u", rekla je.
"Pravi broj je i do 2,6 puta veći", kaže Predsjednica.
Iseljavanje zbog opće društvene klime
Potom je naglasila kako se mnogi iseljavaju iz države zbog opće društvene klime.
"Našu društvenu klimu karakterizira malodušje, apatija, nedostatak ambicije, ideološke podjele, nepovjerenje u institucije i političke elite, korupcija i zapošljavanje podobnih, a ne sposobnih", kaže Predsjednica.
Dodala je i da se dio ljudi iseljava zbog nezaposlenosti, neisplate plaća ili diskriminacije na poslu.
"Postoje i razlozi subjektivne naravi. Problem je što ne stvaramo uvjete za povratak u domovinu", kazala je i kritizirala lošu međuinstitucionalnu komunikaciju.
Predsjednica je nakon analize trenutne situacije prešla na same mjere.
"Temeljni cilj gospodarskih mjera mora biti stvaranje okruženja za otvaranje radnih mjesta pogodnom za domaće i strane tvrtke. Porezna reforma je ključ - glavni je cilj smanjiti porezna davanja i povećati neto plaću. Druga je stvar reforma javne uprave, koja mora biti funkcionalna te ju se mora digitalno transformirati i smanjiti mogućnost korupcije. Jedan od glavnih ciljeva mora biti poticanje gospodarskih aktivnosti i privlačenje stranih investitora. Ključno je i prilagoditi obrazovni sustav potrebama gospodarstva. Danas je ljudski kapital najvrjedniji dio svakog društva", rekla je Predsjednica.
Podsjetila je na problem blokiranih i kazala kako ovršni postupak treba prebaciti na sudstvo te se moraju izbaciti posrednici poput FINA-e i bilježnika.
"Država mora povećati učinkovitost sudova. Trebamo uvesti i institut apsolutne zastare, čiji rok mora odrediti poslodavac", poručila je Predsjednica.
Kad je riječ o mjerama obiteljske politike, Predsjednica kaže kako je problem u nerazmjeru između želje za djecom i materijalnih okolnosti.
"Posebno sam kritična prema dječjem doplatku na način kako se trenutno isplaćuje. On je dobro došao da zaštiti djecu od siromaštva, ali moramo uvesti univerzalan dječji doplatak. Na pitanje koliko to košta, mogu jedino odgovoriti - koliko košta budućnost", kaže Predsjednica.
Smatra da treba rodiljne naknade treba izjednačiti s primanjima u drugih šest mjeseci.
"Tu su i mjere - vrtić za svakoga, besplatan školski prijevoz...", rekla je.
Mjere useljavanja
Predsjednica je predstavila i svoje mjere useljavanja.
"Nedostatak radne snage bit će sve veći problem. Kao mjere useljavanja, između ostalog, predlažem osnaživanje Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH", kaže Predsjednica.
Predsjednica smatra da se nalazimo u situaciji da ljudi treće ili životne generacije iseljenika koji se žele vratiti ne znaju hrvatski jezik te ne mogu dobiti državljanstvo.
"Taj se kriterij mora promijeniti. Moramo raditi na stipendijama za učenje hrvatskog jezika, razmjeni učenika...", kaže Predsjednica.
Rekla je kako bi se trebalo osnovati Ministarstvo demografske revitalizacije koje bi predlagalo mjere demografske politike.
Zaključno je poručila kako plan mjera proizlazi iz njezine odgovornosti kao Predsjednice.
"Pozivam sve dionike javnog života, Vladu, državnu upravu, zastupnike, komore, sindikate, akademsku zajednicu, iseljeništvo da se uključimo u raspravu o razvoju društva jednakih mogućnosti"; rekla je.
Na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Srne Bijuk koliko bi sredstava trebalo izdvojiti iz proračuna za ostvarenje mjera, Predsjednica je poručila:
"Nijedna od tih mjera nije preskupa jer to je ulaganje u budućnost naše države. Doći ćemo do toga da oni koji rade neće moći prehranjivati one koji ne rade. Doći će do kraha mirovinskog sustava... Nemam točan podatak koliko sve mjere koštaju. Njihova provedba ima cijenu, ali neprovedba ima još veću cijenu", rekla je Predsjednica.
Kazala je kako trendovi vode u demografsku katastrofu, ali ona je optimistična.
"Ovo nije moja namjera da bilo kome namećem svoje mjere. Ovo je želja za konsenzusom i konstruktivnom raspravom", rekla je.
Na pitanje što sada očekuje od Vlade, kaže kako joj je iznimno žao što Vlada nije prihvatila njezin poziv za zajedničku sjednicu. Najavila je kako će sve dokumente poslati Vladi.
