"Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države jer bez ljudi neme ni države", istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji pod nazivom "Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života" koju je organizirala "Slobodna Dalmacija".
Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima, te se, dodala je, čak pišu prilično tužne pjesme o pustošenju i izumiranju Dalmatinske zagore.
Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
"Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika", rekla je.
Istaknula je kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.
"To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal", dodala je.
Po njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.
Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
"Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto", objasnila je Grabar-Kitarović.
Ona predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.
Istaknula je kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.
"Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima - Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja", rekla je.
Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali ona vjeruje i u povratak u Hrvatsku.
"Polako se počeo usporavati taj val odlaska iz Hrvatske, međutim, još ga nismo zaustavili, još nismo stvorili one pretpostavke koje su nužne da bi se mladi ljudi vratili obogaćeni znanjem i iskustvom iz drugih država", ocijenila je Grabar-Kitarović. (Hina)
