Najveći broj predmeta odnosio se na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja, kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić, čiji je ured danas u Zagrebu organizirao Regionalnu konferenciju o ulozi pravobranitelja za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
'Najveći dio pritužbi u području rada odnosi se na spolno uznemiravanje na radnom mjestu i nemogućnost napredovanja, a iza toga dolaze slučajevi obiteljskog nasilja te 19 slučajeva diskriminacije zbog seksualne orijentacije', kazala je pravobraniteljca.
Smatra da je u Hrvatskoj od 2008. kada je donesen Zakon o suzbijanju diskriminacije do danas učinjen napredak u tom području, a diskriminacija više nije tabu tema.
Ipak drži da Hrvatska ima još nedostatnu sudsku praksu te nedovoljnu educiranost sudaca kada su u pitanju slučajevi diskriminacije, koji se još uvijek ne prepoznaju dovoljno. Ured je trenutno sudski vještak u dva sudska postupka, a do kraja godine će podnijeti još četiri tužbe, najavila je pravobraniteljica.
Regionalna konferencija koja se održava u Zagrebu posvećena je položaju i ulozi pravobraniteljskih ureda u suzbijanju diskriminacije iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji se u praksi još uvijek susreću s dvojbama vezanima uz njihovu zadaću, iako sve zemlje imaju riješen zakonodavni okvir za postupanje.
Povjerenica za zaštitu jednakosti Srbije, Nevena Petrušić kaže kako njezina zemlja ima zaokružen normativni okvir, ali i brojne probleme u praksi. "Sva istraživanja pokazuju da je diskriminacija u Srbiji još vrlo raširena po svim osnovama - nacionalnoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji, invaliditetu, što potvrđuje i više od 450 pritužbi koje je ured primio", kazala je.
Istraživanja javnog mnijenja pak pokazuju da postoji velika socijalna distanca prema romskoj populaciji i nekim drugim manjinama, poput osoba drukčije seksualne orijentacije. Ističe kako je do zabrane ovogodišnjeg Gay pridea u Beogradu došlo jer od lanjskog, kada je Beograd uništavan, a puno nasilnika uhićeno, ništa nije učinjeno pa su sudski organi ocijenili da bi održavanje pridea bilo preveliki rizik.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković kaže kako je Crna Gora na samom početku procesa borbe protiv diskriminacije jer njegov ured radi tek odnedavno. Ističe kako u toj zemlji tek treba podići svijest građana o potrebi poštivanja ljudskih prava, pa je ured dosad primio relativno mali broj pritužbi.
'Tu su slučajevi diskriminacije koji su postali dio života, pa žrtve diskriminacije to prihvaćaju kao nešto uobičajeno. Istraživanje je pokazalo da su najranjiviji Romi, Egipćani i Aškalije, zatim osobe s invaliditetom, žene u oblasti rada i zapošljavanja te osobe drugačije seksualne orijentacije', kazao je Baković. (Hina)
