Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević od Ministarstva pravosuđa zatražila je znatne izmjene Kaznenog zakona.
Pročitajte i ovo
Među izmjenama koje je predložila nalazi se i uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o djetetovu zdravlju, u što ubraja i necijepljenje, piše Jutarnji list.
Upozorava da roditelji sve češće odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje zdravstvenih prava djeteta.
"Kako u takvim slučajevima nerijetko druge metode uvjeravanja i prisile roditelja ne daju rezultate, prijetnja kaznenim progonom ponekad predstavlja jedini put da se osigura pravo djeteta na zdravstvenu uslugu koja mu je potrebna kako bi se djetetu pružilo pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja", objasnila je pravobraniteljica za Jutarnji list i predložila izmjene članka 177., koji propisuje kaznu do tri godine zatvora za roditelje koji grubo zanemaruju dužnost podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta tako da se tu izrijekom navede i grubo zanemarivanje brige o zdravlju djeteta.
Kaže da kao kazneno djelo treba tretirati “svako zanemarivanje skrbi o zdravlju djeteta, uključujući uskraćivanje cijepljenja za koje ne postoje kontraindikacije”. Necijepljenje je sada prekršaj, a kazne su maksimalno 2000 kuna.
Spomenuti članak zakona sada propisuje kazneni progon roditelja koji grubo zanemaruju svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.
"U praksi se kazneni postupci ne pokreću zbog dosljednog tumačenja odredbe čl. 177. u kojem se izričito ne navodi zanemarivanje brige o zdravlju djeteta kao povreda djetetovih prava. Stoga predlažemo da se u tom smjeru izmijeni ova odredba kako bi se izbjegle nedoumice u tumačenju propisa", objašnjava.
Zabrana rada za opće dobro seksualnim zlostavljačima djece
Pravobraniteljica predlaže i zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon što napuste zatvor, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece po službenoj dužnosti.
“Svjedoci smo sudske prakse da se za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču vrlo blage kazne, kao i da se izrečene kazne zatvora zamjenjuju radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom. Sudska praksa pokazuje da se vrlo rijetko izriču sigurnosne mjere zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom te zaštitni nadzor nakon izvršenja kazne zatvora”, piše pravobraniteljica i navodi da je, sukladno izvješću Državnog odvjetništva za 2018., lani čak 12,5 posto osuđenika kažnjeno samo radom za opće dobro, a samo jedan od njih 88 dobio je i zabranu rada s djecom, piše Jutarnji.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da još nije vidio pravobraniteljičine prijedloge, ali da mu "na prvu" zvuče logično, piše Jutarnji.
