Bey-Ling Sha je voditeljica je visokog obrazovanja čiji je rad utjecao na znanost, obrazovanje i praksu odnosa s javnošću. U istraživanjima se ponajprije bavi povezanošću identiteta i odnosa s javnošću. Dobitnica je nagrade Instituta za odnose s javnošću „Pathfinder Award” za 2018. godinu, nagrade za životno djelo koja prepoznaje izvorni program znanstvenih istraživanja, te je glavna urednica znanstvenog časopisa Journal of Public Relations Research.
Što je za Vas utjecaj?
Utjecaj je mogućnost za pokretanje društvenih promjena. Svi mi imamo utjecaj, bez obzira bili svjesni toga ili ne.
Što sudionici KOMferencije mogu očekivati od Vašeg predavanja?
Na ovogodišnjoj KOMferenciji, koja će se održati 4. i 5. prosinca u prostorijama Kaptol Boutique Cinema, govoriti ću kako stručnjaci za odnose s javnošću vide sebe i kako ih drugi vide, te kako to djeluje na njihovu sposobnost utjecaja na promjene u njihovim organizacijama te u društvu u cjelini. Po mojem dugogodišnjem iskustvu predavača i profesora na Sveučilištu mogu reći da imam alate kako zadržati pažnju sudionicima, ali tajne predavanja ne mogu otkrivati.
Jesu li danas 'utjecajnije' društvene mreže poput Facebooka i Instagrama ili medijske kuće?
Danas su društvene mreže poput Facebooka i Instagrama utjecajnije od medijskih kuća, a razlozi za to su kompleksni. Jedan od razloga je taj što „mainstream“ mediji tradicionalno ciljaju široku publiku, dok društveni mediji ciljaju nišnu publiku, koja samostalno bira vlastite interese i sadržaje koje prate. Obično su to ljudi ili mediji koji su već na neki način slični njima samima, njihovim hobijima i stavovima. Na ljude najlakše utječu oni za koje smatraju da su im slični, što je dijelom razlog zašto društveni mediji danas imaju toliko utjecaja.
Koja je uloga odnosa s javnošću danas?
Mislim da je uloga odnosa s javnošću odgovornost koju praksa ovog posla danas ima prema društvu. Ta uloga je spojiti ljude bez obzira na naše međusobne razlike, koje su produbljene društvenim medijima i „uskim“ emitiranjem u tradicionalnim, mainstream medijskim kanalima.
Koji su faktori dobre komunikacije?
Faktori kvalitetne komunikacije su poštovanje i slušanje sugovornika te empatija.
Što Vi osobno očekujete od KOMferencije o komunikacijama?
Radujem se što ću učiti od drugih govornika i predavača koji nisu porijeklom ili ne djeluju u SAD-u te čuti drugačije poglede na temu komunikacija i odnosa s javnošću. Takvi pristupi su jedinstveni s obzirom na geografske, jezične i kulturne barijere.
Koji su najveći izazovi kada govorimo o odnosima s javnošću?
Popis „najvećih izazova u odnosima s javnošću“ je dosta dugačak, a na vrhu popisa nalazi se sve veći nedostatak povjerenja u naše društvo, kako u društvene institucije, tako i u druge ljude, posebno one koji izgledaju drugačije od nas samih. To je doista zna biti problematično za odnose s javnošću jer se mi bavimo izgradnjom odnosa, a stvarne odnose ne možete graditi bez temelja povjerenja.
Koji savjet bi dali komunikatorima, što čini uspješnu komunikaciju?
Komunikacija znači više nego samo razgovor, također jednako vrijedi i za slušanje. Organizacije koje dobro komuniciraju su one koje slušaju svoje kupce, radeći istraživanja, prateći medije i sudjeluju u online, ali i offline komunikaciji.
Kako vidite razvoj odnosa s javnošću u narednih deset godina?
Iskreno, vidim da iznova postavljamo ista stara pitanja, koja nas i dan danas muče: Je li praksa odnosa s javnošću cijenjena i vrijedna? Zašto drugi ne vide odnose s javnošću kao nešto više od odnosa s medijima? Kako možemo motivirati naše stručnjake da kvalitetnije obavljaju svoj posao? Zašto žene i dalje zarađuju manje od muškaraca? Iako su ta pitanja, kao i nastavak samo-refleksije važna, mislim da je još važnije da, parafraziram Mahatmu Gandhija: „Budemo promjena koju želimo vidjeti.“
Kakav utjecaj zapravo imaju stručnjaci odnosa s javnošću?
Stručnjaci odnosa s javnošću mogu imati bilo koju vrstu utjecaja koju priželjkuju. Izazov za našu profesionalnu zajednicu u cjelini je donošenje ispravnih odluka o tome na koga utjecati, kako i koji je krajnji cilj tog utjecaja.
Može li danas svaki pojedinac utjecati na zajednicu u kojoj djeluje. I ako da, na koje načine?
Apsolutno, svaka osoba može biti utjecajna i imati utjecaj u vlastitoj zajednici. Izazov svih nas, kao pojedinaca, je prepoznati taj utjecaj u nama samima i prihvatiti odgovornost koja dolazi s njim, pazeći da ga koristimo za opće društveno dobro.
Postoji li prostor za razvitak i usavršavanje odnosa s javnošću. Ako da, kako?
Mislim da u svemu ima mjesta za napredak. U odnosima s javnošću, možemo se razvijati pojedinačno stalnim učenjem i stručnim usavršavanjem, bilo da se vratimo na fakultet, pohađamo konferenciju ili zaradimo profesionalne zasluge sudjelujući na različitim projektima. Za napredak cijele industrije trebamo jedni druge podučiti višim standardima etike i profesionalizma.
Jesu li konferencije poput KOMferencije o komunikacijama važne za studente i mlade profesionalce u odnosima s javnošću? Što sve mogu naučiti sudjelujući na konferencijama?
Konferencije su važne za mlade profesionalce (i za ne tako mlade stručnjake) jer su interakcije licem u lice, koje se najčešće ostvaruju na konferencijama, prilika za izgradnju povjerenja, a time i za izgradnju te produbljivanje odnosa, što je zapravo srž onoga što radimo u ovom poslu.
Koji su Vaši osobni poslovni izazovi koji Vas očekuju u karijeri?
Moram priznati da sam uzbuđena sam što ću voditi sljedeće poglavlje Fakulteta za komunikacije na Državnom Sveučilištu Fullerton u Kaliforniji, u kojem nas očekuje rast i širenje akademske zajednice. Također, smatram da je visoko obrazovanje u SAD-u na prekretnici. Jedan od izazova za vođe visokog obrazovanja upravo je dobivanje potpore, ne samo moralne već i financijske kako bi premostili jaz između trenutnih razina financiranja i nevjerojatnih stvari koje profesori i studenti mogu postići kada imaju odgovarajuće resurse. Mislim da je nadilaženje tog izazova važno jer je kvalitetno obrazovanje jedan od temelja demokratskog društva.
Incident na Dječjem fašniku
Za Dnevnik Nove TV
Do srijede
